Mikroplastika, sitne čestice plastike manje od pet milimetara, sve češće se nalazi u hrani koju svakodnevno konzumiramo. Iako je nevidljiva golim okom, istraživanja pokazuju da može imati potencijalno štetan uticaj na ljudsko zdravlje, jer se vremenom nakuplja u organizmu.
Najviše mikroplastike pronađeno je u ribi i morskim plodovima, naročito u školjkama, dagnjama i ribama koje se konzumiraju cijele. Ove životinje filtriraju vodu i u sebi zadržavaju sitne plastične čestice iz mora i rijeka.
Značajne količine mikroplastike otkrivene su i u kuhinjskoj soli, posebno morskoj soli, ali i u flaširanoj vodi, gdje su koncentracije često veće nego u vodi iz česme. Razlog tome su plastična ambalaža i proces flaširanja.
Mikroplastika je pronađena i u medu, šećeru, pirinču, kao i u prerađenoj hrani koja dolazi u dodir sa plastičnom ambalažom tokom proizvodnje i skladištenja. Poseban izvor predstavljaju plastične ambalaže i posude, naročito kada se koriste za zagrijavanje hrane.
Iako je mikroplastiku teško u potpunosti izbjeći, postoje načini da se njen unos smanji. Preporučuje se korišćenje staklenih ili metalnih posuda umjesto plastičnih, izbjegavanje zagrijavanja hrane u plastici, konzumiranje vode iz česme uz kvalitetan filter, kao i smanjenje unosa industrijski prerađene hrane.
Stručnjaci savjetuju i raznovrsnu ishranu, jer smanjuje rizik od prekomjernog unosa štetnih materija iz jednog izvora. Informisanost i male promjene u svakodnevnim navikama mogu značajno doprinijeti zaštiti zdravlja.