Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja upozorilo je berače i otkupljivače borovnica da im je za to potrebna dozvola, a da je branje tog šumskog ploda grebenima ili drugim mehaničkim sredstvima nezakonito i da su za to predviđene kazne od 2.000 do čak 40.000 eura, prenose Vijesti.
Kilogram borovnice na pijaci trenutno košta oko pet eura, a branje grebenima je strogo zabranjeno, jer se time biljke trajno oštećuju i nanosi nenadoknadiva šteta borovnjacima. Uprkos tome, čitave porodice godinama organizovano beru borovnice na taj način, bez kontrole i kažavanja. Dnevno se može ubrati od 10 do 20 kilograma, a pored štete, koja se metalnim i drvenim grebenima nanosi borovnjaku, berači svake godine na planinama za sobom ostavljaju gomile smeća.
Ekolozi i NVO pozdravljaju potez Ministarstva, ali napominju da su zbog dugogodišnje nebrige nadležnih i nekontrolisanog branja, neke vrste pred nestajanjem, poput lincure, a da su najviše na udaru pečurke i borovnica.
Branje borovnica u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe.
Zbog podizanja svijesti o potrebi pravilnog branja šumske borovnice, a radi očuvanja te višestruko značajne biljne populacije, Ministarstvo je izradilo brošuru “Branje šumske borovnice”, koja sadrži zakonske propise za sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe, preporuke za berače i otkupljivače, kao i posljedice nesavjesnog branja upotrebom grebena.
Ministarstvo podsjeća na zakonsku obavezu i primjenu dobre prakse koji se odnose na branje borovnice, što podrazumijeva isključivo ručno branje zrele borovnice i zabranjenu upotrebu grebena.
“Sakupljanje borovnice dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja, odnosno u fazi sazrijevanja bobice, pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i druga), ne čupaju ili oštećuju podzemni organi, na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu, sakupljaju na rastojanju većem od 100 metara od saobraćajnica i na rastojanju većem od hiljadu metara od deponija otpada”, piše u brošuri.
Borovnicu, kako se navodi, mogu u komercijalne svrhe brati, pravna i fizička lica koji imaju dozvolu, a koju izdaje Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, a obavezno je i vođenje evidencije o sakupljenim količinama i količinama koje se stavljaju u promet.
Kontrolu obavljaju ekološki inspektori, a za nepoštovanje zakonskih odredbi predviđene su novčane kazne od 2.000 do 40.000 eura.
Pojašnjeno je da su posljedice nesavjesnog branja mehaničko oštećenje biljaka, umanjen kvalitet (zeleni i nedozreli plodovi imaju nizak sadržaj šećera i lakši su od zrelog ploda), kao i neujednačen kvalitet (borovnica ubrana na nedozvoljen način puna je nečistoća, grančica, lišća i nije pogodna za upotrebu u svježem stanju). Najveći problem je što može doći do uništavanja pupoljaka, što za posljedicu ima značajno smanjenje roda za narednu godinu. Zbog toga je, kako se navodi, treba brati isključivo zrelu i ručno. Otkupljivačima je preporučeno da upoznaju berače za zakonom dozvoljenim načinom branja, da počnu sa otkupom ne ranije od vremena kada je zrela za branje, otkupljuju isključivo ručno branu borovnicu, koja se jasno razlikuje od ploda ubranog mehaničkim sredstvima, kako po količini, tako i po kvalitetu i čistoći.