Pravoslavni vjernici 19. januara proslavljaju Bogojavljenje kao jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika, pa shodno tome, razvili su se mnogi narodni običaji vezani kako za sam taj dan, tako i za noć uoči Bogojavljenja.
Vjeruje se da se u ponoć otvaraju nebesa i da se svaka želja može ispuniti, tako da tačno u ponoć, prema predanju, treba pogledati u nebo i zamisliti želju. Želja, kakva god da je, mora biti jasna.
Običaj je da neudate devojke veče pred Bogojavljenje stave ogledalce ispod jastuka, jer se vjeruje da će tako sanjati mladića za koga će se udati.
Krštenje djeteta: Običaji i vjerska pravila
Običaj je negdje da starije žene na Bogojavljenje vode računa o vremenskim prilikama i tako predskazuju kakva će godina biti. Ako, recimo, taj dan bude mraza i snega, vjeruje se da će godina biti rodna, a vedro vrijeme najavljuje sušnu godinu.
U nekim krajevima je običaj da na Bogojavljensko jutro mlade djevojke odlaze do netaknutog izvora vode, bace u njega nekoliko zrna pšenice ili neke druge žitarice i kažu:
“Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim zahvataju vodu i nose je svojim ukućanima. Ponegdje se još sačuvao običaj da ukućani popiju malo te vode preko sjekire, jer se vjeruje da će se na taj način izbjeći svađa među njima.
Bogojavljenje je praznik ustanovljen u spomen na Hristovo krštenje na reci Jordan.
Kada je napunio 30 godina, Isus je došao na rijeku Jordan kako bi ga krstio sveti Jovan Preteča, koji je pripremao ljude za dolazak Mesijin i krštavao one koji su se pokajali na obalama Jordana.