Najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs ljudi širom svijeta proslavljaju pridržavajći se određenih običaja i rituala. Tradicionalno odlaze na liturgije ili mise, okupljaju se oko svečane trpeze, jedu najfinija jela, bojaju jaja. Ipak, ovaj praznik obiluje i mnogim drugim lijepim, zanimljivim, a ponekad i bizarnim običajima.
Na primjer u Njemačkoj se za Uskrs domovi ukrašavaju granama ukrašenim obojenim jajima, a najmlađima se po dvorištima skrivaju korpe sa šarenim jajima i čokoladnim figuricama.
U Francuskoj, nakon što ponovo čuju crkvena zvona, koja se nisu oglašavala tri dana, ljudi uz grljenje i ljubljenje čestitaju Vaskrs, a djeca tokom dana stoje u krugu i „na ispadanje” u vazduh bacaju i hvataju jaja.
U Finskoj se na Uskrs, za sreću, međusobno udaraju po leđima svežnjem brezovih grančica, a djeca izlaze na ulice i svim mogućim sredstvima lupaju i prave buku.
U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja „torta di pasketa”, slani kolač s kuvanim jajima i spanaćem, a u Grčkoj uskršnja čorbica od jagnjećih iznutrica, „magiritsa”. U Grčkoj se jaja boje u crveno i mogu da se jedu od subote uveče.
U Austriji se u čast Uskrsa na visoke drvene stubove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, pomorandžama i raznobojnim trakama.
U Švedskoj u kojoj je boja Uskrsa žuta, jaja ne donose zečevi, nego pilići. Domovi se dekorišu ukrašenim brezovim grančicama i ukrasima od perja, a kako u to vrijeme još ništa ne cvjeta, i grmovi po vrtovima dobijaju šarene ukrase.
Irska može da se pohvali neobičnom uskršnjom tradicijom: zakopavanjem haringi. Zakopavanjem haringi, koje su bile glavno jelo u doba posta, ljudi, a posebno mesari, označavaju njegov kraj i početak ponovnog uživanja u mesu i mesnim prerađevinama.
U Poljskoj je kraj posta tek kada se na uskršnjoj jutarnjoj misi primi blagoslov, a potom i na licu mjesta, u crkvi, isprazni korpa napunjena hranom. U nekim dijelovima Poljske se u ponedeljak ljudi međusobno polivaju vodom.
Sličan običaj vlada i u Velikoj Britaniji u kojoj se ljudi za sreću međusobno lupkaju „macama”, dok se u Škotskoj na brežuljcima pale uskršnje vatre. Inače, u Velikoj Britaniji djeca dugo nisu znala za uskršnje zečeve i jaja, jer su tamo za Uskrs uobičajene uskršnje šetnje i parade nalik na karnevalske.
U Španiji se održavaju procesije u kojima učestvuju muškarci obučeni u kostime kostura, a na uskršnju misu, mladići donose obične palmine grančice, a djevojke su ukrašene poslasticama.
U Bugarskoj, najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom po licu, za zdravlje i snagu, pomiluje djecu u porodici, a ljudi posle liturgije bacaju jaja na zid crkve.
U Mađarskoj se ljudi međusobno prskaju namirisanom vodom, a ponekad i čistim parfemima.
U Rumuniji se prije Uskrsa tradicionalno čiste kuće i dvorišta i nabavlja nova odjeća.
U Švajcarskoj ljudi uz čestitanje poklanjaju uskršnju golubicu, „paloma di paskva”, kolač sa sušenim voćem, dok u Bernu vlada običaj „Eiertutscha”, odnosno, na Uskrs se ljudi svih generacija skupljaju na starom gradskom trgu i međusobno gađaju jajima.
U Norveškoj imaju takođe neobičan običaj: na Uskrs se posvećuju rješavanju ubistava. Na televiziji se prikazuju filmovi s detektivskim temama, časopisi objavljuju krimi priče, čak i kartoni mlijeka imaju priče o neriješenim ubistvima.
U Holandiji je običaj da se dječacima simbolično „ispraši tur”, jer se tako istjeruje loše ponašanje. Ovaj običaj imaju i Škoti, kod kojih postoji i izreka „istučen kao na Uskrs”.
U Australiji, vjerenici na Uskrs odlaze na obližnji potok ili rijeku kako bi zahvatili vodu i sačuvali je do dana vjenčanja na kojem će se njome međusobno poprskati, za sreću u braku.
U Americi je uobičajen „lov” na farbana jaja. Prijatelji ili rodbina koji zajedno slave Uskrs sakriju jaja u kući, dvorištu ili vrtu, a djeca ih zatim traže, uvjerena da ih je preko noći sakrio uskršnji zeka, ostavljajući usput i slatkiše i druge poklone.
Želite li biti lijepa, plodna i zdrava iduće godine, trebate šibom dobiti krvave batine. Šibanje žena uskršna je tradicija u Češkoj i Slovačkoj. Šibe se prave od vrbe i ukrašene su šarenim vrpcama. Iako ideja da muškarci idu od vrata do vrata i šibom izmlate svaku ženu na koju naiđu, izaziva čuđenje, taj običaj uopšte nema veze sa nasiljem.