Kamatne stope na kredite i dalje su barijera za dinamičniji oporavak privrede, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač i dodao da očekuje njihov dalji pad, ali je nerealno da one idu u zonu negativnih kada je riječ o štednji.
On je Pobjedi kazao da o tome da su aktivne kamatne stope na visokom nivou, govore i uporedni podaci sa tržišta iz okruženja.
“Dalji pad aktivnih kamatnih stopa je neophodan kako bi omogućio snažniji razvoj realnog sektora i stabilnije uslove razvoja ekonomije. Niže stope pokrenule bi investicionu tražnju, bolje korišćenje resursa i brži rast društvenog proizvoda. Niže aktivne kamatne stope omogućavaju i urednije izmirenje kreditnih obaveza, kao i smanjenje kreditnog rizika povjerioca”, rekao je Kalač.
Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite u junu iznosila je 7,06 odsto i niža je nego u maju, kada je bila 7,09 i aprilu 7,12 odsto. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite, međutim, u junu je bila 6,93 odsto, u maju 7,83 u aprilu 6,44 odsto.
“Crnogorske banke su do sada, poslije kreditne ekspanzije, vodile opreznu politiku kreditiranja realnog sektora. Prema podacima Centralne banke (CBCG), sve pozicije kao što su ukupna aktiva, depoziti i kapital u bilansima banaka bilježe rast. Finansijski rezultat banaka na agregatnom nivou je pozitivan, dok likvidnost i solventnost bilježe rast i njihovi nivoi su i dalje značajno iznad zakonom propisanog minimuma”, precizirao je Kalač.
Ohrabruju, kako je dodao, najnoviji podaci CBCG koji pokazuju da ukupni krediti banaka i tokom šest mjeseci bilježe rast u odnosu na isti period prošle godine. Depoziti preduzeca i stanovništva imaju stalni trend rasta i znatno premašuju nivo odobrenih kredita. Učešće nekvalitetnih kredita je smanjeno, što treba da utiče na eliminaciju opreza banaka kada je u pitanju novo kreditiranje.
On je naveo da je od bankarskog ombudsmana za šest mjeseci zaštitu tražilo 280 klijenata i žiranata – u prvom kvartalu 150, a u drugom 130. To je dva odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
“Najviše prigovora klijenata bilo je od korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima (CHF) zbog nepostupanja Addiko banke, HETE i B2 kapital po dopunama zakona o konverziji tih kredita. Osim toga, najviše primjedbi se odnosilo na visok iznos obračunatih troškova, zbog visokih kamatnih stopa, na kredite u otplati, kao i zaračunatih troškova na tekuće račune i kreditne kartice, visokom kolateralu, kao i neoslobađanje kolaterala srazmjerno vraćenom kreditu”, rekao je Kalač.
Za zaštitu svojih finansijskih prava obraćali su se žiranti u kreditnim aranžmanima, uglavnom u periodu kreditne ekspanzije, a čija je realizacija u toku. Za šest mjeseci nije bilo prijava krivotvorenog žiranstva. Ta pojava je kod banaka znatno suzbijena ili eliminisana.
“Za šest meseci ove godine procesuirano je 18 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijenata/žiranata. Procesuirano je 16 prigovora klijenata i dva žiranata. Na banke se odnosilo 14 prigovora, a na mikrokreditne institucije (MFI) četiri”, precizirao je Kalač.
Većina podnijetih i procesuiranih prigovora odnosi se na period kreditne ekspanzije. Od 18 procesuiranih postupaka, okončano je 15, a tri su u toku. Procesuirano je 17 postupaka po prigovorima građana, a jedan postupak po prigovoru preduzeća.