Iako je Rudnik olova i cinka „Šuplja stijena“, koji je u vlasništvu poljske kompanije ZGH Boleslava, u 2016. godini ostvario prihode od preko 12 miliona eura, Crna Gora je od toga po osnovu koncesija prihodovala svega 295 hiljada eura, piše Dan.
Rudnik, koji radi u okviru kompanije „Gradir Montenegro“ zaposlenima uredno isplaćuje plate, poreze i doprinose na zarade, ali uslovi rada za oko 130 radnika nijesu najpovoljniji. Rudnik nema organizovanu rudničku kuhinju, iako je praksa da rudnici zbog teškog rudarskog posla obezbjeđuju topli obrok u vidu kuvanog jela, već se za obrok dijeli suva hrana. Pritom rudari na kopovima nemaju pitku vodu, već istu nose od kuća u flašama.
Kada je u pitanju koncesiona naknada ona će u ovoj godini, za proizvodnju iz prošle godine, biti veća jer je u prošloj godini ostvarena prodaja, odnosno prihodi u iznosu od 17 miliona eura. Prema slobodnim procjenama predstavnika pljevaljske lokalne uprave, koncesiona naknada će za prošlu godinu na ostvarenu proizvodnju od 17 miliona eura iznositi oko 430 hiljada eura.
“Shodno ugovoru o pravu na eksploataciju rude cinka i olova, fiksna – godišnja koncesiona naknada za korišćenje mineralnih sirovina „Gradir Montenegro” Nikšić, na ležištima „Šuplja stijena”, „Đurđeve vode”, „Paljevine” i „Ribnik” Opština Pljevlja, iznosi 286.000 eura dok je promjenljivi dio koncesione naknade, koji se obračunava svake godine u iznosu 2,5 odsto od godišnje vrijednosti proizvodnje, za 2016. godinu iznosio 9.731 euro”, saopšteno je za „Dan“ iz Poreske uprave (PU).
Od pomenutog iznosa pljevaljska lokalna uprava dobija sedamdeset odsto novca, dok trideset odsto novca ostaje u državnom budžetu. Na proizvodnju od deset miliona eura u pljevaljskoj lokalnoj upravi su nam objasnili da nema promjenljivog dijela koncesije, odnosno da se naplaćuje samo fiksni dio od 286 hiljada eura, gdje pljevaljskoj opštini pripadaju 202 hiljade eura.
“Za prošlu godinu očekujemo da će iznos promjenljivog dijela biti oko 140 hiljada eura, dok će Opština dobiti, uz fiksni dio od 202 hiljade eura, oko 100 hiljada eura”, kazali su nam u lokalnoj upravi uz napomenu da još nijesu dobili tačne podatke.
Zanimljivo je da ova kompanija cjelokupnu svoju proizvodnju izvozi iz Crne Gore u Poljsku u vidu koncentrata rude, pa je ista oslobođena PDV-a, odnosno naplaćeni porez na dodatnu vrijednost država svake godine vraća.
Rudnik olova i cinka „Šuplja stijena“ jedini je aktivni rudnik olova i cinka u Evropi gdje se eksploatacija rude vrši na površinskom kopu. Svi ostali rudnici imaju podzemnu eksploataciju, pa je proizvodnja znatno skuplja. Dobri poznavaoci prilika u slučaju „Šuplje stijene“ kažu da je on „rudnik zlata“. Posebno što se podaci o iskopanom srebru i zlatu nigdje ne prikazuju.
Rudnik olova i cinka „Šuplja stijena“ jedan je od najvećih zagađivača rijeke Ćehotine. Otpadne vode iz ovog rudnika otiču u rijeku Ćehotinu Mjedeničkim potokom, tako da se rijeka u donjem toku, u dijelu gdje dolazi do izbistravanja, opet zagađuje.