IJZCGBroj oboljelih će definitivno početi da opada kada mjere počnu da daju efekta, a mjere će dati efekta samo kada ih se svi budemo pridržavali. Ovo za CdM kažu u Institutu za javno zdravlje, odgovarajući na pitanje da li postoje prognoze kada nas u ovom talasu očekuje vrhunac broja zaraženih, te kada bismo mogli očekivati da taj broj počne da postepeno opada. Svako previđanje je nezahvalno i predstavlja licitiranje. Kada je riječ o eventualnom prijedlogu da nošenje maski bude obavezno na svim otvorenim javnim površinama, u IJZ kažu da sve dok postoje alternativne a podjednako ili čak možda i učinkovitije mjere – one će se i primjenjivati. “Konkretno, na otvorenom prostoru, u normalnoj interakciji i ponašanju, držanje fizičke distance je učinkovitije a u ljetnjima danima i znatno lakše za sprovesti i pridržavati se, tako da će se i dalje insistirati na držanju distance gdje god je to moguće. Tamo gdje je jako teško održati distancu ili gdje postoje određeni izazovi – naravno da je nošenje maski poželjno i preporučeno i bez obaveznosti”, ističu u IJZ u izjavi za CdM. Govoreći o tome koliko je ljudi je na dnevnom nivou angažovano na terenskom testiranju pacijenata na koronavirus, iz IJZ poručuju da su terenske aktivnosti su samo jedna u nizu aktivnosti koje su namjenjene za adekvatno otkrivanje, uzorkovanje i praćenje kontakata. “U zavisnosti od potreba i broja slučajeva koji se istražuju broj angažovanog kadra se mijenja koji isto tako vrši nekoliko uloga istovremeno. Terenskih epidemiologa i njihovih tehničara je trenutno 25, a logističku i administrativnu podršku dobijaju od još desetak ljekara i tehničara iz drugih organizacionih jedinica Instituta u zavisnosti od potrebe”, kažu iz IJZ za CdM.

Specijalista socijalne medicine u IJZ-u Biljana Bajić je povodom obilježavanja Zlatnog septembra, mjeseca nade i podrške za djecu koja se liječe od raka, kazala da su od ukupnog broja oboljelih oko 66 odsto dječaci, a oko 33 odsto djevojčice, pri čemu su vodeće dijagnoze u populaciji leukemija, maligni tumori mozga i kosti i limfomi. Kako je napomenula, procenat preživljavanja, u državama sa visokim prihodima, prelazi 84 odsto i u stalnom je poboljšanju.

Procenat preživljavanja raste i u državama sa manjim prihodima, posebno tamo gdje postoji nacionalna i međunarodna podrška, ukazuje na značaj udruženog djelovanja segmenata društva kako bi taj problem postao prioritet zdravstvenih pitanja država.

Ukazala je na značaj rane prevencije, još od začeća. Trudnice, kako je pojasnila, treba da vode računa o načinu ishrane, fizičkoj aktivnosti, da ne upotrebljavaju alkohol, duvanske proizvode, ni psihoaktivne supstance.

“Redovan odlazak na kontrole kod izabranih doktora i pridržavanje svih savjeta pomoći će im da izbjegnu faktore rizika koji mogu ostaviti posljedice na njihovo potomstvo”, kazala je Bajić.
Još jedan važan vid prevencije, navela je ona, je dojenje, a ne manje važno je da roditelji stvore zdravo okruženje u kojem će djeca biti zaštićena od različitih hemijskih i fizičkih agenasa.
Predstavnica nevladine organizacije (NVO) Feniks Dijana Stojanović je istakla da u Udruženju tokom cijele godine pružaju podršku porodicama djece koje su na liječenju, kao i onima koji su završili sa liječenjem.

Ona je upozorila da „na osnovu nekih tendencija“ broj oboljele djece raste.
Izvor: Pobjeda