Delegacija Organizacije boraca narodnooslobodilačkog rata (OBNOR) Berane 1941-1945, na čelu sa predsjednikom Petrom Labudovićem, položila je vijence na spomen obilježje u Lubnicama, gdje su 7. novembra 1941. godine, komandant Vuksan Cemović i komesar Radonja Golubović, okupili partizanski bataljon „Miloš Mališić“ sa oko 170 boraca.
„Spomen obilježja podignuta u čast boraca koji su tokom Drugog svjetskog rata stajali na braniku domovine, odlučni da se do poslednje kapi krvi suprotstave fašističkim snagama, su svojevrsno svjedočanstvo kako se životi ugrađuju u slobodarske ideje. Jedno od takvih obilježja je i ovo, kojem se, i ovog 25. maja, u kanjonu Bistrice, poklanjamo sa dužnim poštovanjem, znajući da ovaj mermerni kamen zrači uzvišenim sjajem brojnih žrtava koje nam stavljaju do znanja da je sloboda koju su izvojevale partizanske jedinice skupo plaćena. Ovdje je ispisivana istorija tu gdje su ti slavni borci položili zakletvu da će se boriti i izboriti za mir i bolje sjutra“, kazao je predsjednik beranskog OBNOR-a Petar Labudović.
On je napomenuo da je iz ovog bataljona 180 boraca učestvovalo u čuvenoj pljevaljskoj operaciji, a preživjeli borci iz te operacije pristupili su Prvoj proleterskoj udarnoj narodnooslobodilačkoj brigadi u Rudom, kao i drugim proleterskim jedinicama.
„Od ostatka boraca na ovom terenu formiran je novi Beranski bataljon sa jednom četom u Lubnicama i drugom na Polici. U to vrijeme oformljen je i četnički pokret u ovom kraju. Nažalost, njegov zadatak nije bio borba protiv okupatora, nego protiv ustaničke partizanske vojske. Time je razbijeno jedinstvo ustaničkog pokreta u ovom kraju. Nakon više poraza i neuspjeha, naročito poslije poraza u Lubnicama 24. janauara 1942. godine, partizanske snage su se povukle sa teritorije beranskog sreza i hrabro se borile u rejonu Mojkovca i na teritoriji kolašinskog i bjelopoljskog sreza, gdje je formiran novi Beranski bataljon „Miloš Mališić“, istakao je u svom govoru Labudović.
Naglasio je da je na ovom terenu ostavljeno oko 50 boraca da kao partizanska gerila rade na daljem organizovanju Narodnooslobodilačkog pokreta, kao i da su nedaleko odavde komandant Nikola Šekularac i komesar Miloš Bubanja formirali Beransko gerilski bataljon.
„Beranski gerilski bataljon je odmah po formiranju napao jednu njemačku kolonu ovdje u kanjonu Bistrice. I na području andrijevičkog sreza, na Zeletinu, formiran je Andrijevički partizanski gerilski bataljon… Navršilo se 79 godina od kako je 15. maja 1943. godine od ova dva bataljona na Pojatištima kod Lubnica formiran jedan Beransko-andrijevički ili vasojevićki gerilski bataljon sa oko 140 boraca. Njegov komandant bio je Nikola Šekularac, zamjenik komandanta Vido Šoškić, komesar Todor – Đedo Vojvodić i zamjenik komesara Radivoje Vukićević. U to vrijeme to je bila najveća gerilska jedinica u Crnoj Gori“, rekao je predsjednik beranskog OBNOR-a.
Ovog 25. maja, na dan kada se u velikoj Jugoslaviji slavio Dan mladosti, poručio je da se nikada ne smiju predati zaboravu ovi hrabri ustanici partizani, gerilci i ratnici, jer njihovo junaštvo treba da bude putokaz, ne samo nama, nego i budućim generacijama kako se brani svoja zemlja.
„Ponosni smo što pripadamo narodu koji je iznjedrio takve sinove. Zahvaljujući njima imamo i ovako uzvišena spomen obilježja i istorijsku priču pred kojom niko ne može ostati ravnodušan“, zaključio je Labudović.
Izvor: Radio Berane