IJZCGBroj oboljelih će definitivno početi da opada kada mjere počnu da daju efekta, a mjere će dati efekta samo kada ih se svi budemo pridržavali. Ovo za CdM kažu u Institutu za javno zdravlje, odgovarajući na pitanje da li postoje prognoze kada nas u ovom talasu očekuje vrhunac broja zaraženih, te kada bismo mogli očekivati da taj broj počne da postepeno opada. Svako previđanje je nezahvalno i predstavlja licitiranje. Kada je riječ o eventualnom prijedlogu da nošenje maski bude obavezno na svim otvorenim javnim površinama, u IJZ kažu da sve dok postoje alternativne a podjednako ili čak možda i učinkovitije mjere – one će se i primjenjivati. “Konkretno, na otvorenom prostoru, u normalnoj interakciji i ponašanju, držanje fizičke distance je učinkovitije a u ljetnjima danima i znatno lakše za sprovesti i pridržavati se, tako da će se i dalje insistirati na držanju distance gdje god je to moguće. Tamo gdje je jako teško održati distancu ili gdje postoje određeni izazovi – naravno da je nošenje maski poželjno i preporučeno i bez obaveznosti”, ističu u IJZ u izjavi za CdM. Govoreći o tome koliko je ljudi je na dnevnom nivou angažovano na terenskom testiranju pacijenata na koronavirus, iz IJZ poručuju da su terenske aktivnosti su samo jedna u nizu aktivnosti koje su namjenjene za adekvatno otkrivanje, uzorkovanje i praćenje kontakata. “U zavisnosti od potreba i broja slučajeva koji se istražuju broj angažovanog kadra se mijenja koji isto tako vrši nekoliko uloga istovremeno. Terenskih epidemiologa i njihovih tehničara je trenutno 25, a logističku i administrativnu podršku dobijaju od još desetak ljekara i tehničara iz drugih organizacionih jedinica Instituta u zavisnosti od potrebe”, kažu iz IJZ za CdM.

 

Epdemiolog iz Instituta za javno zdravlje, Milko Joksimović objašnjava da “dvije doze pružaju zaštitu oko 97 odsto i da su ih primile osobe rođene nakon 1987. Poručuje da stariji od 50 godina nijesu imali priliku da se vakcinišu, ali da je najveći dio njih nekada prebolovao male boginje”.

Kada krene epdemija morbila, obolijevaće svi koji nemaju stečen imunitet, a ne samo djeca uzrasta do pet godina.
Epidemiolog navodi “da su prioritet za zaštitu, odnosno vakcinaciju, upravo djeca do pet godina.
Jer već od devetog mjeseca života ne možemo da se pouzdamo u antitijela, prenesena bebi od majke, ako je majka uopšte imala antitijela, a većina bi trebalo da jeste. Nekada se, kod velikih epidemija granica za davanje prve doze može spustiti na devet ili izuzetno na šest mjeseci, da bi se pokušala zaštititi i djeca uzrasta od šest do 12 mjeseci. Ipak, to se radi samo izuzetno i kada se pažljivo odvaga opravdanost”.
”Od 1984. godine uvodi se u redovni kalendar i vakcinacija protiv epidemijskih zaušaka (mumps, parotitis) koja se od 1987. godine kod nas daje u obliku kombinovane vakcine protiv morbila i zaušaka (“MM” – “morbili-mumps”, ili “Mo-Par” – “morbili-parotitis”)”, kaže on.
Epidemiolog navodi da se od 1994. godine u redovni kalendar vakcinacije u Crnoj Gori uvodi vakcina protiv rubele kroz kombinovanu vakcinu protiv morbila, zaušaka (mumpsa) i rubele (“MMR”, označavana negdje i kao “Mo-Ru-Par” ili “Mo-Pa-Ru”). ”Te 1994. godine u Crnoj Gori su u opticaju bile sve tri varijante vakcina: mono-morbili, morbili-mumps (parotitis) i MMR. Od 1995. godine za vakcinaciju protiv morbila, zaušaka i rubele koristi se samo MMR vakcina”, kaže Joksimović.
Epidemiolog kaže da jedna doza vakcine zaštiti u prosjeku oko 93 odsto vakcinisanih, a dvije doze oko 97. ”Druga doza se daje da ispravi eventualni neuspjeh vakcinacije prvom dozom (jer vjerovatno jedan od deset vakcinisanih samo jednom dozom neće razviti otpornost na morbile). Nekada se neuspjeh vakcinacije kod pojedinaca desi i nakon dvije doze, ali je vjerovatnoća za to mala”, poručuje on.

Izvor: Vijesti