Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u naredne tri godine planiran je u iznosu od 1,06 miliona tona, navodi se u odluci o dugoročnom Energetskom bilansu od iduće do 2022. godine.
Oko 348.647 tona tih energenata planirano je da se potroši naredne, 354.249 tona 2021, a 2022. godine 361.237 tona.
“Najveću potrošnju za iduću godinu, od 72,7 odsto, ima eurodizel i 72,85 odsto za 2021. i 2022”, istaknuto je u odluci koju je Vlada utvrdila na posljednjoj sjednici, prenose Dnevne novine.
Potrošače će naftnim proizvodima i gasom snabdijevati specijalizovane kompanije koje, prema registru Regulatorne agencije za energetiku (RAE) trenutno imaju 193 važeće licence.
RAE je, kako su kazali Dnevnim novinama, do 24. juna ove godine primila 32 zahtjeva za izdavanje, izmjenu i oduzimanje licenci, od čega njih sedam koje se tiču izdavanja nove, 18 zahtjeva za izmjenu i sedam za oduzimanje.
“Licence su tražene za obavljanje djelatnosti iz oblasti nafte i naftnih derivata, kao i za elektroenergetske djelatnosti”, kazali su u RAE.
Kada je riječ o Kombinatu aluminijuma i Željezari Tosčelik, velikim crnogorskim industrijskim potrošačima, oni su naftu, lož ulje i mazut zamijenili komprimovanim prirodnim gasom čija planirana potrošnja u predstojeće tri godine iznosi 30,51 tonu.
“Ukupan promet komprimovanog prirodnog gasa za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2020. godini planiran je u količini od 5,76 tona, u 2021. od 12,207 tona, dok je za 2022. godinu planirano 12,53 tona”, precizirano je u Vladinom dokumentu.
Energetskim bilansom je predviđena i proizvodnja 4,15 miliona tona uglja, od čega 95 do 97 odsto u pljevaljskom, a ostatak u Rudniku Berane. Planirana proizvodnja u tom objektu je 50.000 tona godišnje.
“Plan proizvodnje u Rudniku uglja Pljevlja za period od 2020. do 2022. godine urađen je na osnovu planiranog režima rada Termoelektrane Pljevlja, tokom i poslije ekološke rekonstrukcije. Proizvodnja će se isključivo odvijati iz centralnog dijela površinskog kopa Potrlica, u najdubljem dijelu kopa, sa koeficijentom otkrivke znatno većim od prosječnog koeficijenta”, navodi se u odluci.
Ukazano je i da su detaljno analizirani faktori koji utiču na proizvodnju na kopovima, a sagledana je i tehnička ispravnost rudarske mehanizacije i opreme, kapaciteta, analize troškova energije i materijala u prethodnom periodu, kao i stvaranja uslova za nesmetan rad. Energetskim bilansom se navodi i da je od ukupnih količina uglja za široku potrošnju, za izvoz predviđeno oko deset odsto od proizvedenog, od čega van Crne Gore 345.000 tona.
Foto: Vlada Crne Gore