Mnoga djeca jedva čekaju polazak u prvi razred i toliko su uzbuđena da često pričaju o školi, jedva čekaju da nauče da čitaju i pišu. Ipak, mogu biti i zabrinuti – hoće li se roditelji vratiti po njih, nervozni – jer su među nepoznatima i razmišljaju sa kim će se igrati, uplašeni od odlaska na nepoznato mjesto – da li će se izgubiti ili hoće li sami naći put do kuće, ali i uplašeni da se neće uklopiti u novu sredinu jer, na primjer, ne znaju da čitaju. S druge strane, i roditelji brinu: da li su dobro vaspitali i pripremili dijete za školu, da li će plakati kada ih ostave, da li će biti bezbjedni, da li će postići dobre rezultate.

Sami roditelji susreću se sa velikim brigama i sumnjama ali i mali budući prvaci. Na ovu temu razgovarali smo sa pedagoškinjom Draganom Ž. Pešić.

“Ono na šta bi roditelji trebalo da obrate pažnju jeste pozitivna komunikacija sa djecom koja im pomaže da grade samopouzdanje i zdrave navike u razgovorima sa roditeljima , Obratite se djetetu imenom i budite u istoj ravni. Djeci najbolje skrećete pažnju kada prva rečenica počinje njihovim imenom i to kada ste u istoj visini sa njim, Koristite riječi koje koristi i dijete. Nekada roditelji u želji da obogate djetetov rječnik koriste riječi koje su detetu, zbog uzrasta i verbalnih sposobnosti, komplikovane da ih izgovori i čije značenje mu je nepoznato Koristite riječi koje želite da i dijete koristi. – Izvoli, hvala, molim, izvini, dobar dan, do viđenja… – su riječi koje želimo da govore i naša djeca” rekla je Ž. Pešić za naš portal.

Jedna od najčešćih dilemma svakog roditelja jested a li je njegovo dijete emotivno zrelo za školu kao i kako sam roditelj može u tome da doprinese.

“Priprema za polazak u školu se velikim djelom ostvaruje u dečjem vrtiću. Prevashodno u okviru pripremnog predškolskog programa , koji je i obavezan za sve buduće prvake. U periodu od devet mjeseci rada sa djecom u vrtiću pažnja je usmjerena na: razvoj govora, pripremu za početno čitanje i pisanje, razvoj matematičkih pojmova, upoznavanje prirodne i društvene sredine,fizičko, likovno i muzičko vaspitanje.
Karakteristika ovog perioda je da je igra i dalje vodeća aktivnost i prirodan način na koji se dijete razvija i uči. Kroz igru ono razvija svoje sposobnosti, znanja, vještine, ispoljava sva svoja osjećanja, razvija maštu, socijalizuje se, formira i razvija voljne osobine”, istakla je Pešić.

Tu je šansa i za roditelja da na jedan zanimljiv, djetetu blizak i zabavan način, u zajedničkom druženju, kvalitetno provodi vrijeme sa djetetom dodatno podstičući sve one aspekte psihofizičkog razvoja potrebne za polazak u školu.

Prije samog upisa u školu slijedi niz psiholoških provjera zrelost
djeteta, a šta one podrazumijevaju pojasnila je Pešić.
“Testiranje djece za upis u prvi razred je dio procedure prilikom upisa u osnovne škole. Sastoji se od razgovora sa školskim psihologom ili pedagogom, koji ima zadatak da proceni djetetovu zrelost, odnosno da li je dijete spremno da krene u školu ili nije”, rekla je Pešić.
Kako bi procjenili da li je dijete spremno za polazak u školu, psiholozi/pedagozi sprovode testiranje na kom se ispituje: emotivna zrelost djeteta i socijalna zrelost djeteta.
Šta zapravo predstavlja emotivna zrelost i zašto je ona važna Pešić ističe:” Emotivna zrelost djeteta se najčešće poistovećuje sa tim – koliko je odraslo i koliko je spremno na to da ima obaveze. Na to utiče vaspitanje, a najviše period od godinu dana pred upis u osnovnu školu, kada bi roditelji mogli polako da uvode svoju djecu u svet “odraslih i odgovornih ljudi” .i zato je ona veoma važna za upis u školu”.
Savjet za sve roditelje jested a nikada ne treba koristiti školu kao prijetnju. O školi treba pričati kao o mjestu gde će dijete steći nove drugare, gde će naučiti mnoge zanimljive stvari.
Zato se roditeljima preporučuje da tokom ljeta kroz igre i različite aktivnosti svoju djecu u pripremaju za polazak u školu.
Prije svega bi trebalo razviti njihovu samostalnost, naučiti dijete da se samo oblači i svlači, vezuje pertle, obuče jaknu, vodi računa o svojim stvarima i okolini. Sa djetetom možete povremeno i da se prošetate do škole, da se igrate u školskom dvorištu