mladi baNasilje u porodici ozbiljna je društvena prijetnja, ne samo za žene i djecu iz te porodice, nego za društvo u cjelini, upozorili su nevladine organizacije Sigurna ženska kuća (SŽK) i pozvali građane da prijavljuju slučajeve nasilja, kako bi ih bilo što manje, piše agencija Mina. SŽK je danas, na radnom doručku sa predstavnicima medija, predstavila spot iz kampanje Krenimo zajedno, čiji je cilj poziv svima da se uključe u rješavanje problema nasilja nad ženama i da prijave takve slučajeve ako saznaju za njih. Kako je saopšteno, cilj kampanje je učiniti crnogorsko društvo netolerantnim na nasilje u porodici i nad ženama. Iz SŽK su poručili da mediji imaju značajnu ulogu u podizanju svijesti javnosti i pokretanju društva za sprječavanje i osudu nasilja nad ženama. Predsjednica te NVO, Ljiljana Raičević, kazala je da je projekat nazvan Krenimo zajedno jer nijedna institucija ne može pojedinačno riješiti problem nasilja u porodici. „Nasilje u porodici je ozbiljna društvena prijetnja, ne samo za žene i djecu iz te porodice, nego za društvo u cjelini“, naglasila je Raičević. Kampanja, kako je navela, već daje rezultate, jer se sve veći broj žena javlja toj organizaciji. „Svakodnevno imamo tri do pet žena na razgovoru. Prvo im savjetujemo da se jave policiji i centru za socijalini rad, ili ako hoće mogu i da razgovaraju sa novinartima koji često hoće da naprave autentičnu priču“, kazala je Raičević. Prema njenim riječima, mediji su, uz male nedostatke, sve bolji kada je u pitanju izvještavanje o nasilju nad ženama. „Naravno, ne možemo uticati na urednišvo i na senzacionalističke naslove koje mogu da štete situaciji u kojoj se žena nalazi, ali mislim da idemo u pozitivnom pravcu“, dodala je Raičević. Ona je kazala da žene još nijesu dovoljno informisane o tome kome treba da se jave u slučaju nasilja. „U spotu propagiramo i policiju, tamo je i broj 122 koji je izuzetno važan“, naglasila je Raičević naglašavajući da je saradnja sa policijom izuzeno važna. Ona je kazala da predstoji još dosta posla, ali da su promjene svaki dan sve vidljivije, i pozvala sve građane koji su svjedoci nasilja da ga prijave. Načelnica odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, naglasila je da nasilje niko ne treba da trpi, ili da krije. „Nasilje može i treba da prijavi svako ko je svjedok da ono postoji“, poručila je Pejović. Ona je podsjetila da je istaživanje UNDP-a i Ministarstva za prošlu godinu pokazalo da je svaka druga žena u Crnoj Gori nekad bila žrtva nasilja, a da je samo trećina njih spremna da prijavi nasilje. „U Crnoj Gori još postoji određen veo neznanja, straha i ćutanja, i da to nas alarmira da svi moramo zajednički da učinimo tu pojavu prije svega krajnje vidljivom“, kazala je Pejović. Ona je istakla da je informisanost bitan korak u borbi protiv nasilja nad ženama i u porodici. Rukovoditeljka Operativnog tima Ministarstva unutrašnjih poslova, Snežana Vujović, kazala je da je taj tim formiran 1. marta, da ima 18 članova, i da već postiže obećavajuće rezultate. „Mi smo za devet mjeseci ove godine statistički dostigli nivo prekršajnih i krivičnih prijava koje su bile evidentirane za prošlu ili za pretprrošlu“, kazala je Vujović. Ona je kazala da se radi o oko 200 krivičnih djela i oko 1,2 hiljade prekršaja. To, smatra Pejović, govori o sve većem povjerenju građana. „Čini mi se da je 2018. prekretnica na polju djelovanja protiv nasilja u porodici u Crnoj Gori, da smo svi shvatili da smo ravnopravne karike u ovom lancu“, dodala je Pejović. Novinarka RTCG, Ljiljana Brnović, kazala je da je važno da novinari shvate značaj porodičnog nasilja. „Zbog toga nasilja neće biti manje, ali će biti ozbiljnije shvaćeno ako se na pravi način izvještava o njemu“, smatra Brnović. Prema njenim riječima, novinari treba da prenesu informacije na pravi način, ne smiju da skreću kurs sa toga ko je počinilac djela, a žrtva ne smije da bude viktimizovana dva puta. „Kad se radi profesionalno i po savjesti, teško da može da bude greške“, poručila je Brnović. Projekat Krenimo zajedno SŽK realizuje uz podršku Programa za podršku antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finansira ga Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

Podaci Uprave policije pokazuju da je prošle godine zabilježeno 441 krivično djelo nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici. Od 517 žrtava nasilja u porodici, 380 su žene. Neki oblik zaštite i pomoći u podgoričkoj Sigurnoj ženskoj kući (SŽK) prošle godine potražilo je 627 žena.

U skloništima ove nevladine organizacije prošle godine boravilo je 95 osoba – 38 žena i 57 djece.

“Psihičko nasilje kroz koje prolazi svaka žena u nasilju smanjuje njihove kapacitete, te osjećaju da nemaju snage ili ne znaju da li mogu da vode samostalan život, nezavisan od partnera. Dodatno, žene imaju strah i od nasilnika, plaše se da će im oduzeti djecu, nemaju podršku okoline…”, navode iz SŽK-a.

Iz SŽK-a su “Vijestima” kazali da je u šest mjeseci ove godine pomoć pružena za 304 žene. Ističu da se, nakon inicijalnog savjetovanja sa korisnicama, u skladu sa njihovim potrebama, pruža sveobuhvatna pomoć i podrška. Navode da korisnice na raspolaganju imaju psiho- lošku i pravnu pomoć, medijaciju u kontaktu sa institucijama, kao i smještaj u jednom od dva skloništa u Podgorici.

Osim toga, za korisnice SŽK-a organizuju se i radionice roditeljstva i samopomoći, kao i edukativno-kreativne radionice za djecu. Podsjećaju da pružaju uslugu smještaja ženama sa djecom koje su žrtve porodičnog nasilja.

“Sigurna ženska kuća pruža uslugu smještaja u skloništu za žene i djecu žrtve nasilja u porodici, te se i najčešće dešava da u skloništu borave i djeca sa majkama. U toku 2022. godine u skloništu Sigurne ženske kuće boravilo je 95 osoba (38 žena i 57 djece), dok je tokom prve polovine 2023. godine boravilo 35 osoba (14 žena i 21 dijete)”, kazali su iz ove NVO.

Prema podacima Uprave policije, tokom 2022. izvršeno je 441 krivično djelo nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici. Službenici UP-a su zabilježili i 39 drugih krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, ali su ta djela drugačije su kvalifikovana.

Iz UP su “Vijestima” kazali da je do 30. juna ove godine, izvršeno je 187 krivičnih djela iz ove oblasti, kao i 16 djela koja se dovode u vezu sa nasiljem, ali su drugačije kvalifikovana.

“U toku 2022. broj žrtava izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici je 517, od kojih je 137 muškog, a 380 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava 71 su maloljetna lica (30 muškog i 41 ženskog pola). U prvoj polovini 2023. broj žrtava je 232 lica, 66 muškog i 166 ženskog pola. Od ukupnog broja 37 su maloljetnici (24 muškog i 13 ženskog pola)”, kazali su iz Uprave policije.