Osim posljedica koncesionog sistema gazdovanja šumama, nepoznatog u Evropi, šume u Crnoj Gori nestaju i zbog toga što koncesionari, iako su obavezni, izbjegavaju sanitarnu sječu i ne pošumljavaju posječene i opožarene površine, iz prostog razloga što to ne donosi dobit, pišu Vijesti.
Vlada već pravi plan ukidanja tog i prelazak na novi sistem državnog gazdovanja šumama. Prema podacima Vlade, od koncesija 2016. prihodovano je svega 4,7 miliona eura. Samo za poslovanje Uprave za šume (UzŠ) neophodno je izdvojiti 5,7 miliona, dok je dug koncesionara, prema podacima Poreske uprave, iznosio više od osam miliona eura.
Problem je kulminirao nakon što je Albanija, prije godinu dana, uvela desetogodišnju zabranu sječe šuma na svojoj teritoriji. Kolike su bile razmjere govore podaci iz izvještaja DRI da je izvoz neobrađenog drveta povećan u 2015. godini u odnosu na 2012. godinu oko 246 odsto.
“DRI je u postupku revizije uspjeha obračuna naplate koncesionih naknada za koorišćenje šuma, koja je u završnoj fazi i čije konačno objavljivanje očekujemo u februaru. U toku revizije posebnu pažnju obratićemo na realizaciju preporuka iz prethodnih izvještaja”, kazao je član Senata DRI Branislav Radulović.
Između ostalog, u izvještaju DRI piše da UzŠ u konkursima za uslove podobnosti nije tražila kao dokaz potvrde od nadležnih državnih institucija, kako je propisano Zakonom, već je samo tražila izjave od ponuđača.
“U 2012. godini zaključeni su ugovori o davanju šuma na korišćenje sa firmama koje nijesu ispunjavale obaveze po prethodnim ugovorima i imaju nagomilane gubitke i dugove prema državi. Javnim pozivom je predviđeno da će se odbiti kao neprihvatljiva ponuda ponuđača koji ima neizmirene obaveze po osnovu isplate poreza i doprinosa ili po osnovu koncesionih i drugih naknada. Ugovori o koncesijama, koji su bili obuvaćeni kontrolisanim uzorkom, a koji su zaključeni u periodu od 2007. do 2012. godine i pored toga što sadrže odredbu o obavezi davanja garancije za izvršavanje koncesionog ugovora, nijesu bili obezbijeđeni garancijom banke”, piše u izvještaju.
Navodi se da je UzŠ više puta mijenjala već donijeta rješenja o akontativno obračunatoj koncesionoj naknadi i smanjivala iznos koncesione naknade koncesionarima na njihov zahtjev, kao i da prilikom rješavanja podnesenih zahtjeva koncesionara, UzŠ nije pozivala inspektora za šume da kontrolom ispita osnovanost zahtjeva koncesionara za umanjenje iznosa koncesione naknade.