Pitanje korišćenja hidropotencijala zajedno sa promocijom održivog razvoja zahtijeva ekonomski i etički odgovorne odluke od kojih zavisi način i kvalitet života budućih generacija, zbog čega se glavna riječ mora prepustiti isključivo stručnoj argumentaciji i činjenično utemeljenim politikama, piše portal Antena M.
Na planeti se koristi svega 0,8 odsto ukupnog vodnog bilansa, ali je problem raspoloživost vode, pošto je najveća količina neupotrebljiva jer je u lednicima. Većina zemalja je u stanju vodnog stresa, čemu značajno doprinosi i povećanje korišćenja vode u industrijske svrhe, koja je sedam puta povećalo potrošnju. Danas imamo 15 puta veće potrebe za vodom i to eksponencijalni rast koji će sve više prouzrokovati vodni stres u pojedinim djelovima planete. Manjak vode se već osjeća u poljoprivredi. Najveća pretnja za vodni stres su klimatske promjene.
“Samo uz dobru zaštitu vodnog resursa i održivi razvoj moći ćemo da se izborimo sa izazovima u ovoj oblasti” – poručeno je sa panela u okviru Ekonomskog foruma u Budvi.
Crna Gora je jedan od lidera po raspoloživosti voda, naročito ako se navode podaci po stanovniku, ali već sada, prekograničnim povezivanjem, potrebno je raditi na prevenciji problema njenog nedostatka. Tome značajno doprinose projekti međugranične saradnje, zaključili su eksperti.
“Voda postaje sve važniji resurs bez kojeg se ne može ići u dalji razvoj”, smatra potpredsjednik Udruženja Dunav tok Vladimir Taušanović.
Prema njegovim riječima, naši resursi su u velikoj mjeri iskorišćeni.
“Sada koristimo resurse koje ima jedna i po planeta. Najrazvijeniji troše najviše, i to na račun nerazvijenih. Glavno je pitanje kako ćemo se nositi sa svim tim izazovima, a jedan od njih je i vodni stres”, kazao je on.
Saopštio je da se od ukupnih količina vode 70 odsto iskoristi za proizvodnju hrane, 20 odsto za industriju, a svega 10 odsto za snabdijevanje stanovništva. Za proizvodnju kilograma čokolade potrebno je obezbjediti 17.000 litara vode.
“Region ima dovoljno resursa, ali to ne znači da ne moramo da ih koristimo ravnomjerno, racionalno i predamo generacijama koje će doći. To treba da bude naša misija”, rekao je Taušanović.
Izazov predstavljaju gubici na mreži koji iznose od 30 do 60 odsto zavisno od države.
“Sa obnovom države Crne Gore više nije bilo izgovora za snabdijevanje primorja iz domaćih izvora Prve količine vode iz vodoizvorišta Bolja Sestre isporučene su 2010. godine što je značajno doprinijelo tome da prihodi od turizma od tada porastu tri i po puta i budu veći od 1,1 milijardu eura u 2018. godini”, kazao je direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić.
Istakao je da privredna aktivnost može da doprinese vodnom stresu.
“Ne dozvolimo da narušimo osnovne principe održivog razvoja da imamo privredne aktivnosti koji će narušiti resurse budućih generacija. Moramo mnogo bolje da iskoristimo prednosti dovoljnih količina ovog resursa kojim raspolažemo”, naveo je Jevrić.
Procjene Regionalnog vodovoda pokazuju da će u narednih pet godina potražnja za vodom porasti 58 odsto.
“Ulažemo 10 miliona u drugu fazu Vodovoda koju realizujemo sedam godina prije roka da bismo opštinama Boke Kotorske isporučili 750 litara vode u sekundi”, naglasio je Jevrić.
Foto: Antena M