Ona je rekla da je djelokrug defektološkog rada širok, ali da defektologa ima malo.
“Prema registru koji se još važeći, ima nas oko 100-tinak, što je mali broj za jednu državu. Još kada sve te defektologe podijelite na razne specijalnosti, dolazi se do zaključka da je broj minoran i ni približno ne može da pokrije realne i stvarne potrebe”, dodala je Vukašinović.
U Crnoj Gori, kako je navela, ima 20-ak oligofrenologa, koji se bavi osobama sa intelektualnim smetnjama i autizmom.
“U Herceg Novom gdje živim, ja sam jedini oligofrenolog. U Kotoru su dva oligofrenologa, u Tivtu, Budvi, Petrovcu i Baru nema niti jednog, a svjedoci smo da je djece sa autizmom sve više tako da potrebe za defektolozima, nažalost, stalno rastu”, rekla je Vukašinović.
Ona smatra da bi otvaranje fakulteta u Crnoj Gori riješilo taj problem.
“Kada sam završila fakultet, prije 30 godina, nisam čekala na posao niti jedan dan u Beogradu, tako da je ovo zanimanje uvijek bilo deficitarno i pravi potez bi bio otvaranje fakulteta”, kazala je Vukašinović.
Kako je navela, u Crnoj Gori nema ni jednog defektologa na birou rada, dok je u Resursnom centru “1. jun” konkurs stalno otvoren, ali nema kadrova.
“Pojedine kolege će vrlo brzo u penziju, a novih kadrova nema, tako da će tek nastati problem ukoliko država nešto ne uradi po tom pitanju”, upozorila je Vukašinović.
Društvo defektologa CG osnovano je 2010. godine, ali je nedavno obnovilo rad kako bi afirmisali struku, uspostavili saradnju sa društvima iz okruženja, uticali na donošenje zakona i strategija i pomogli osobama sa smetnjama u razvoju. Vukašinović je agenciji MINA kazala da ih je na ovaj korak naveo skup koji je u februaru održan na Zlatiboru u organizaciji Društva defektologa Srbije kada su udruženja iz regiona potpisala memorandum o saradnji, ali bez predstavnika Crne Gore, jer Društvo nije funkcionisalo na pravi način. Ona je rekla da je memorandum veoma bitan za struku, posebno jer u Crnoj Gori ne postoji Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, nekada Defektoloski fakultet, koji bi, kao u susjednim državama, kao najviši krovni organ podržavao strukovna udruženja kao što je Društvo defektologa.
Kako je dodala, u međuvremenu su stupili u kontakt sa predsjednicima društava iz regiona i napravljen je usmeni dogovor o saradnji, kao i plan da se na sljedećoj Konferenciji i Crna Gora pridruži ostalim potpisnicama Memoranduma, a već su dobili pozive za neke stručne konferencije koje se organizuju u Splitu, Zagrebu i Beogradu. Vukašinović je objasnila da je DDCG formirano kroz sekcije.
“Kada čujete riječ defektolog većina onih koji nijesu iz naše struke pomišlja na logopeda, jer je široj javnosti u potpunosti nepoznato naše zanimanje. Smatram da smo sami pomalo krivi za to, jer su nas u državi promovisali ljudi koji nijesu iz naše struke i predstavljali nas široj javnosti”, rekla je Vukašinović i dodala da je to još jedan razlog zašto je DDCG obnovljeno.
Ona je kazala da na osnovnim studijama postoji šest smjerova: oligofrenolog je defektolog koji se bavi osobama sa intelektualnim smetnjama i autizmom, logoped govornim patologijama, somatoped motoričkim smetnjama, tiflolog smetnjama vida, surdoaudiolog smetnjama sluha i specijalni pedagog poremećajima u ponašanju.
“Bavićemo se i izdavačkom djelatnošću u saradnji sa društvima u okruženju kao i štampanjem materijala za rad za djecu sa različitim poteškoćama. Jedan od ciljeva biće nam i uticaj na donošenje zakona i strategija koji se odnose na osobe sa invaliditetom, jer smatramo da kao struka nikako ne bi smjeli biti zaobiđeni tokom kreiranja bilo kog dokumenta koji se odnosi na osobe sa kojima radimo”, istakla je Vukašinović.
Ona je kao jedan od glavnih problema u radu defektologa navela da šira javnost nije upoznata sa tim zanimanjem, strukturom i djelokrugom rada.
“Iz toga proizilaze druge nedoumice, te nerijetko budemo u situaciji da branimo svoj stručni stav i mišljenje čak i pred predstavnicima naših krovnih institucija. Veoma je bitno da se u ovoj, osjetljivoj oblasti, djeluje poštujući mišljenje struke, kao uostalom i u svakoj drugoj oblasti”, rekla je Vukašinović.
Kako je dodala, ponekad nailaze na poteškoće pokušavajući da ispune očekivanja krovnih institucija vezano za inkluzivni proces.