U ambulantama ovih dana imaju povećan broj pacijenata sa simptomima alergijske bolesti. Ipak, ambrozija u Crnoj Gori, kazali su iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, zbog niskih koncentracija u vazduhu trenutno nije vodeći faktor koji bi izazivao alergijske reakcije kod stanovništva, prenosi Rtcg.me
Svake godine na jesen veliki broj građana pati od istih, dosadnih simptoma. Kijanje, curenje iz nosa, svrab očiju i kože samo su neki od simptoma koji ukazuju da smo na nešto alergični.
Najčešća je alergija na polen, dok se za jedan od najagresivnijih polenskih alergena smatra ambrozija. Najnovija istraživanja pokazuju da samo od alergijskog rinitisa u svijetu pati oko pola miliona ljudi. Od polenskih alergija boluje gotovo 40 odsto Evropljana, a smatra se da će do 2050. godine gotovo 77 miliona ljudi biti alergično na ambroziju.
Zapušenost, peckanje i curenje nosa, slivanje sekreta niz zid ždrijela, karakteristični svrab grla, suzenje očiju, kijavica i kašalj najčešći su simptomi alergijske reakcije.
Kao posljedica produženog broja sunčanih dana na našem području, od sredine avgusta pa do sredine oktobra pojavljuje se, kaže za Vikend novine otorinolaringolog-alergolog Kliničkog centra Crne Gore Katarina Mitrović, povećan broj pacijenata sa simptomima i znacima alergijske bolesti usljed polinacije korova.
“Simptomi mogu biti u vidu promjena po koži po tipu koprivnjače, svraba očiju i suzenja, zapušenog nosa ili curenja nosa, praćenog kijavicom i svrabom. Takođe, može da se javi svrab sluznice u ustima, promuklost, kao i simptomi opstrukcije na nivou donjih disajnih puteva u vidu ‘sviranja’ prilikom disanja i gušenja”, pojasnila je Mitrović.
Ona savjetuje da bi, ukoliko primijeti neki od simptoma alergije, najbolje bilo da se pacijent, ako je u mogućnosti, javi ljekaru.
“Za smanjenje tegoba izazvanih alergijom savjetuje se prije svega izbjegavanje izlaganju alergenima. Primarnom zaštitom se sprečava mogućnost pojave alergije, a aktivnosti koje idu tome u prilog su izbjegavanje pušenja i izlaganja duvanskom dimu, naročito u trudnoći i ranoj mladosti, izbjegavanje vlage u mjestu boravka i smanjivanje izlaganja spoljnim zagađivačima, dojenje do šestog mjeseca života i izbjegavanje čvrste hrane do četvrtog mjeseca života”, kazala je Mitrović.