Božidar Šekularac rođen je u Kurikućama kod Berana, 1944. Godine. On je crnogorski filolog i istoričar.
Božidar Šekularac jeosnovnu školu i gimnaziju završio u Beranama, zatim Višu pedagošku akademiju završava u Prizrenu, a ruski jezik je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1980. godine (tema: „Kompleks povelja manastira Svetog Nikole na otoku Vranjina na Skadarskom jezeru“), a na istom fakultetu je 1985. godine odbranio doktorsku disertaciju: „Valorizacija i upotreba dukljansko-zetskih srednjovjekovnih povelja kao izvorne građe za historiju crnogorskog naroda“, čime je stekao zvanje doktora humanističkih znanosti iz područja povijesnih znanosti.
Dr Božidar Šekularac je radnu karijeru započeo kao nastavnik u Rečanima (opština Prizren), nastavio u Tehničkoj školi u Odžacima, pa Gimnaziji u Mojkovcu, a 1982. godine izabran je za asistenta u Istorijskom institutu Crne Gore, za srednjovjekovnu istoriju. U ovoj naučnoj instituciji je biran u sva naučna zvanja do naučnog savjetnika. Držao je predavanja (ujedno i biran u sva akademska zvanja) na osnovnim, postdiplomskim i doktorskim studijama na Filozofskom fakultetu u Prištini i Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Prof. dr Božidar Šekularac je obavljao dužnost direktora Zavoda za školstvo SR Crne Gore, direktora Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, a od 1998. godine je bio na dužnosti pomoćnika ministra prosvjete i nauke. Zapaženo je i značajno i njegovo učešće u mnogobrojnim naučnim i stručnim komisijama, odborima i redakcijama. Bio je glavni urednik časopisa „Vaspitanje i obrazovanje“ i odgovorni urednik časopisa „Istorijski zapisi“, kao i član redakcija više zbornika. Dobitnik je prestižnih nagrada i priznanja.[1]
Za knjigu „Crna Gora u doba Crnojevića“ je 2019. dobio Trinaestojulsku nagradu.
Član je DANU.
Važnija djela: Dukljansko-zetske povelje (1987);
Tragovi prošlosti Crne Gore – srednjovjekovni zapisi i natpisi VIII-XVI vijek (1994);
Crnogorski anali (1996);
Žitije Sv. Petra Cetinjskog (1999);
Paštrovske isprave III (1999);
Dukljansko-crnogorski istorijski obzori (2000);
Crnogorski grbovnik (2006);
Crna Gora u doba Vojislavljevića (2007);
Crna Gora u doba Balšića (2011);
Razvoj pismenosti u Crnoj Gori (2014).