Preobraženje Gospodnje, koje pravoslavni vjernici obilježavaju 19. avgusta, jedan je od velikih hrišćanskih praznika. Posvećen je događaju iz života Isusa Hrista kada se, prema Jevanđelju, preobrazio pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom na gori Tavor.
Prema hrišćanskom predanju, Hristovo lice tada je zasijalo poput sunca, dok je njegova odjeća postala bijela poput svjetlosti. Pred apostolima su se pojavili i proroci Mojsije i Ilija, a sa neba se čuo glas Boga Oca. Preobraženje se zato tumači kao objavljivanje Hristove božanske prirode i podsjećanje na njegovu slavu.
Ovaj praznik ima posebno mjesto u pravoslavnoj tradiciji, a u narodu se vezuje i za promjenu godišnjeg doba i prirode. Postoji vjerovanje da se oko Preobraženja mijenja vrijeme, da jutra postaju svježija, a da se ljeto polako približava svojoj završnici.
Običaji za Preobraženje
Jedan od najpoznatijih običaja jeste osveštavanje grožđa i drugog voća. Vjernici na praznik donose grožđe, jabuke i drugo voće u crkvu, gdje se nakon liturgije osvećuje i blagosilja. Nakon toga voće se nosi kući i dijeli članovima porodice.
U krajevima u kojima uspijeva grožđe, Preobraženje je posebno značajan dan. Tradicionalno se vjerovalo da se prvo grožđe ne jede prije praznika, već da se sačeka 19. avgust i crkveni blagoslov. Nakon osvećenja, grožđe se dijeli ukućanima i bližnjima.
U nekim krajevima na Preobraženje se mijenja i način ishrane, jer praznik pada u vrijeme Gospojinskog posta. Toga dana vjernici koji poste pridržavaju se pravila posta, dok se praznik dočekuje molitvom i odlaskom na bogosluženje.
Prema narodnom vjerovanju, od Preobraženja se priroda postepeno mijenja – dani postaju kraći, noći svježije, a jutarnja rosa izraženija. Govorilo se da se “preobražava i gora i voda”, odnosno da se poslije ovog praznika osjeća približavanje jeseni.
Preobraženje je i vrijeme kada se vjernici podsjećaju na potrebu unutrašnje promjene i duhovnog preobražaja. Praznik poziva na više ljubavi, praštanja, solidarnosti i okretanja vjeri i dobrim djelima.
Mnoge porodice ovaj praznik obilježavaju kao krsnu slavu, uz molitvu, okupljanje porodice i tradicionalne običaje. U crkvama se služe praznične liturgije, a vjernici se okupljaju kako bi zajedno obilježili jedan od najvažnijih događaja iz Hristovog života.
