Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje održao je na današnjoj drugoj sjednici konsultativno saslušanje ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović. Ona je odgovarala na pitanja poslanika u vezi mjera za predstojeće praznike, vakcinacije, trenutnog stanja opterećenosti zdravstvenog sistema i novih tijela Vlade za borbu protiv epidemije kovid-19. Sjednici nisu prisustvovali predstavnici opozicije.
Na sjednici će biti razmatrana epidemiološka situacija u državi sa osvrtom na aktuelne mjere za vrijeme predstojećih novogodišnjih i božićnih praznika. Šest poslanika opozicije koji su zatražili konsultativno saslušanje ne učestvuju u radu. Sjednici prisustvuje zainteresovana poslanica većine Branka Bošnjak.
Predsjednik Odbora Srđan Pavićević zatražio je od ministarke zdravlja da precizira obim mjera i slobode kretanja građana u toku predstojećih praznika.
Za sve vrijeme praznika slobodno je kretanje 24 sata i dozvoljen je međugradski saobraćaj. To podrazumijeva 31. decembar, 1. i 2. januar, kao i period od 5. do 7. januara.
Borovinić Bojović je saopštila da će na zahtjev Ministarstva zdravlja formirati operativne štabove u svim lokalnim upravama.
“Potrudićemo se da gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine od prethodnih situacija bude šef tog štaba. On će biti zadužen za njegovo funkcionisanje na nivou lokalne uprave”.
Vjerski događaji nisu proslava, tačno se zna šta podrazumijevaju
Predrag Bulatović interesovao se za mjere koje važe za vjerske obrede tokom božićnih praznika za pripadnike katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti. Istakao je da se mogu čuti komentari da je služenje u vjerskim objektima dozvoljeno kako bi se izašlo u susret samo jednoj crkvi (SPC), što on ne smatra tačnim.
“Tačno je da je nadbiskup katoličke crkve uputio zahtjev Ministarstvu zdravlja 16.12. da se omogući Ustavom zagarantovano pravo na slobodu vjere i održavanje mise u skladu sa epidemiološkim mjerama. IJZ kao krucijalno tijelo koje donosi odluke donijelo odluku da se vjerski obredi mogu održavati”, kazala je ministarka.
To se, napominje, desilo i u zemljama u Evropi koji imaju komplet lokdaun.
“Vjerski događaji nisu proslava, tačno se zna šta to podrazumijeva i sve je usklađeno sa mjerama. Nikakve diskriminsacije nije bilo niti je samo jedna crkva uključena u ove mjere. Da je postojao praznik islamske vjeroispovijesti isto bi bio ispoštovan. Nema razlike u odnosu na vjeru, nacionalnu ili bilo koju pripadnost. Mjere su u skladu sa Ustavom i IJZ”, ističe Borovinić Bojović.
Velika mogućnost transmisije bolesti u ugostiteljskim objektima
Odgovarajući na pitanje poslanice Vujović o mjerama koje se tiču ugostitelja, Borovinić Bojović kazala je da nikakva diskriminacija u mjerama ne postoji, niti je bilo.
“Što se tiče peticije građana Komisija se sastala i revidirali smo određene mjere koje su se odnosile na slobodu kretanja. Što se tiče ugostiteljskih objekata – takođe nema diskriminacije. Ako budemo posmatrali zemlje u regionu i svijetu, isti je standard. Izuzimajući Srbiju koja je donijela mjere 29. za 30. ili 31. decembar sa kojom se ne bih upoređivala jer mi imamo jasne principe i standarde i jednostavno svuda u svijetu ste imali čak i situaciju kompletnog lokdauna”, poručila je ministarka.
Na razgovorima sa ugostiteljima i predstavnicima Privredne komore koji su, kaže, bili dobri i kontstruktivni, dogovorili su se okvirno da će prilikom analize analizirati sve njihove sugestije i zahtjeve koje su uputili.
“Nema tu nikakve trenutne izmjene u odnosu na postojeće stanje. Uzeli smo u obzir sve sugestije. Što se tiče ugostiteljskih objekata, imamo jedan odgovarajući stepen od strane pojedinaca – nepoštovanja mjera. Ne kod nas nego svuda u svijetu tu je jedna velika mogućnost transmisije bolesti. Teško je i uz svo poštovanje mjera iskontrolisati tu situaciju tokom praznika. Mi smo upravo zato produžili radno vrijeme do 20 sati i to će tako da ostane”, objašnjava Borovinić Bojović.
Navela je primjer Slovenije gdje već dva mjeseca kafići ne rade.
“Mogućnost transmisije je tu velika. Ja svakodnevno dobijam video snimke iz raznih kafića gdje se u njihovoj neposrednoj blizini nalaze drugi kafići gdje se poštuju mjere, a u tim kafićima se mjere ne poštuju”, dodaje ona.
Popunjenost bolničkih kapaciteta iznad 67%, donacija ambasade SAD biće upućena bolnici u Baru
Strahinja Bulajić pitao je kolika je popunjenost bolničkih kapaciteta i postelja za kovid pacijente.
“Jutros u jednim novinama osvanuo je tekst u vezi mogućnosti smjene rukovodećih kadrova u zdravstvenim ustanovama. Kad će biti novi konkursi za direktora bolnica i domova zdravlja? Ne tako davno mediji su prenijeli snimke ispred bolnica u Baru i Nikšiću, kakvo je stanje tamo”, pitao je Bulajić.
Borovinić Bojović saopštio je da je popunjenost bolničkih kapaciteta u ovom trenutku 67,3 posto.
“Sami procenat nije mali i to je jedan od dodatnijh razloga kada smo planirali mjere za predstojeće prazinke. Tada se očekuje povećana transmisija bolesti, pa smo došli do zaključka da su mjere korigovane koliko je to bilo moguće, a da ne ugrozimo zdravlje građana”, rekla je ona.
Što se tiče bolnica u Baru i Nikšiću, lično je tokom posjete, kako kaže, pregledala sve pacijente.
“Ne bi bilo korektno da posjetim bolnicu a ne uđem u suštinu problema. U Nikšiću oko 106 pacijenata, oko njih 80 je bilo starijih sa komorbiditetima. Molim građane za strpljenje kako bismo premostili situaciu tokom praznika i imali tog 10. januara situaciju pod kotrolom. Što se Bara tiče – preduzeli smo odgovarajuće mjere u smislu poboljšanja kadrovskih kapaciteta i opreme”, dodala je ministarka.
Ljekari nisu htjeli da rade posao u kovid odjeljenjima
Takođe, odlučeno je da prva donacija Američke ambasade bude upućena bolnici u Baru.
“Tamo veliki broj ljekara nije bio uključen u posao. Od početka epidemije posao su nosili jedni te isti ljekari”, kazala je Borovinić Bojović.
Zbog tolikih pritisaka na te ljekare dolazi do zamora, to ne može da se izdrži.
“Pitala sam direktora te bolnice zašto je to tako da bi odgovor bio da drugi ljekari koji su obaviješteni nisu htjeli da rade taj posao. Niko ih nije tjerao da budu ljekari, a ovo nije revija želja. Zna se šta je vanredna situacija u jednoj zemlji. Zahtijevala sam da se naprave timovi ljekara koji će se mijenjati na sedmodnevnom nivou”, rekla je Borovinić Bojović i nastavila:
“Dešavala se situacija u kojoj su pojedini direktori domova zdravlja i bolnica bili isključivo politički kadrovi, i bili na tim funkcijama ne jedan ili dva mandata već duže. To je urušavalo kvalitet rada. Sve i da su radili kako treba toliki period na toj funkciji nije dobar ni za njih ni za zdravstveni sistem. Mi ćemo brzo raspisati konkurse za mjesta direktora domova zdravlja i regionalnih bolnica. Čim se pojavi u Službenom listu odmah ćemo raspisati konkurs, očekujemo da će to biti početkom januara.”
Dobričanin: Mjere nisu rigorozne s obzirom na situaciju
Vladimir Dobričanin javio se na početku sjednice i kazao da podržava sve mjere Ministarstva zdravlja.
“Dajem podršku svim tim mjerama. Mislim da nisu rigorozne s obzirom na situaciju. Stići će vakcina. Ja sam za to da se svaki način protesta dozvoli uz određene mjere nadzora”, rekao je Dobričanin.
Borovinić Bojović je kazala da je akcioni plan za vakcine je završen.
“Ministarstvo zdravlja jeste potpisalo COVAX inicijativu tako što su uplatili sredstva, ali nisu državnu garanciju potpisali, da ne bi sredstva propala”, istakla je ona.
Ministarstvo zdravlja prethodno nije imalo nikakve pregovore sa partnerima i Evropskom unijom oko vakcinacija.
“Morali smo u prethodne dvije nedjelje da obavimo te razgovore. Sve zemlje u regionu su memoradume završile u junu/julu. Crna Gora nije ništa radila”.
Komisija za javno zdravlje analizira i usvaja mjere zaštite na predlog IJZ
Tamara Vujović ukazala je na to da je u prvom talasu bilo problema i pitanja oko toga ko formira Nacionalno koordinaciono tijelo.
“Vrlo je važno da nam kažete kako su formirani Komisija i Savjet i treba to tijelo izuzetno dobro da iskomunicira sa javnošću, posebno zbog mjera oko Nove godine i Božića”, istakla je Vujović.
“Iz razloga što smo odavno shvatili kako je funkcionislalo NKT smatrali smo da Komisija treba da bude drugačije koncipirana kao i ta tijela koja se bave zaštitom građana od kovida. IJZ donosi predlog mjera koje ce biti na snazi u određenom trenutku, IJZ sa članovima komisije predlaže mjere koje komisija usvaja na predlog IJZ. Komisija za javno zdravlje koja je po zakonu pri Ministarstvu zdravlja predlog mjera analizira i usvaja, a Savjet pri Vladi ne donosi mjere”, odgovorila je ministarka.
Pojasnila je da je Savjet zadužen za garanciju sprovođenja mjera na teritoriji države.
“U Komisiji su veoma birani ljudi koji su se od prvog dana pojave epidemije bavili liječenjem tih ljudi i bili na prvoj liniji odbrane. Nisu svi ljekari mogli da stanu u Komisiju ali su povezani po dubini sa kolegama koji su na prvoj liniji odbrane. Osim stručnih lica – ljekara primarne zdravstvene zaštite tu su infektolozi, anesteziolozi, pulmolozi, članovi koji su obavezni za normalno funkiconisanje komisije – psiholozi. Ne smijemo zaboraviti da je zdravlje stanje fizičkog, psihološkog i socijalnog stanja. Tu su i članovi iz Ministarstva finansija socijalnog staranja, sanitarne inspekcije i priduženi članovi – predstavnici komunalne policije”, dodala je Borovinić Bojović.
Vremenski interval kako se mjere donose – da bi smo ih proglasili validnim moramo imati rkapitulaciju situacije u narednih 15 dana.
“Prethodno NKT se nije vodilo indikatorima i smjernicama određenim na nivou SZO. Jedna komisija kao tijelo koje usvaja mjere IJZ mora da ima odgovarajuću dubinsku kontrolu situacije. Napravili smo jedan organogram po kojem komisija već funkcioniše. Oslanja se na sedam stubova, po dubini horizontalno na čitavu državu. Uključivanje po dubini na kompletnoj teritoriji Crne Gore. Ovako koncipiran rad komisije biće primjenjiv ne samo na epidemiju kovida-19. Moći će veoma dobro da se tako reaguje na svaku sljedeću vanrednu situaciju”, dodala je ministarka.
Podsjetimo, kontrolno saslušanje su zatražili poslanici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije Halil Duković, Jevto Eraković, Boris Mugoša, Abaz Dizdarević, Ivan Mitrović i Draginja Vuksanović Stanković.
Poslanici koji nijesu bili u mogućnosti da dođu na sjednicu, mogli su da učestvuju u radu sjednice elektronskim putem.
Izvor Fos