Proizvođači kasnog krompira i žitarica na višim nadmorskim visinama, na područjima gdje je raspored i količina padavina bio nepovoljan, ove godine imaće smanjene prinose za oko 30 odsto, stoji u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Kada je riječ o proizvodnji ranog voća i povrća, kao i žitarica u južnom i centralnom dijelu Crne Gore, ona, kažu u Ministarstvu, nije trpjela posljedice temperaturnih ekstrema i suše u drugoj polovini jula i tokom avgusta. Do tada su, kako ukazuju, ovi proizvodi već realizovani na tržištu, pišu Dnevne novine.
Jedan od poljoprivrednika kojima je suša ugrozila proizvodnju i ovogodišnju zaradu je Milan Bulajić.
On uzgaja krompir, luk, kukuruz i stočnu hranu na površini od skoro 20 hektara.
“Sve je praktično izgorjelo. Suša je uništila veći dio zasada. Zbog velikih vrućina biljke su patile i nijesu mogle da rastu, uprkos navodnjavanju. Teško da će mi se uloženi novac vratiti”, kazao je Bulajić.
On nije mogao da precizira koliku štetu mu je nanijela ovogodišnja suša jer, kako navodi, još nije svodio završne račune.
“Još se nijesam obraćao za pomoć nadležnim institucijama”, istakao je Bulajić.
Visoke temperature koje su ovog ljeta često bile iznad 40. podioka ugrozile su i rod grožđa proizvođača Luke Maraša.
On uzgaja vinovu lozu na površini od jednog hektara, a suša je, kako tvrdi, imala “katastrofalan uticaj” na njegovu proizvodnju.
“Problemi su počeli početkom jula, zbog nedostatka vode. U proizvodnju sam uložio 4.000 eura, koristim sistem navodnjavanja kap po kap, što je povećalo troškove proizvodnje za oko 40 posto”, rekao je Maraš, dodajući da, ipak, očekuje da mu se vrati makar pola uloženog novca.
U Ministarstvu pojašnjavaju da su veoma visoke temperature na različite načine uticale na zasade u Crnoj Gori, u zavisnosti od biljne kulture, perioda uzgajanja i geografskog područja.
“Tržišno orijentisana poljoprivredna proizvodnja mora biti organizovana tako da prinos i dohodak budu zaštićeni od negativnog uticaja vremenskih nepogoda koje mogu ugroziti proizvodnju”, ukazali su u Ministarstvu.
Odsustvo vlage u usjevima žitarica, kako objašnjavaju, ove godine je uticalo na izuzetan kvalitet i mali procenat vlage u zrnu. To će, dodaju, uticati na lakše skladištenje i bolju cijenu na tržištu.
“Najviše izražen pad zabilježen je kod proizvodnje srednje kasnog i kasnog kontinentalnog voća, zbog pojave kasnih proljećnih mrazeva krajem marta, a kasnije i pojave suše. Odsustvo padavina i niska relativna vlažnost vazduha u toku avgusta povoljno djeluje na sazrijevanje i kvalitet vinskog grožđa. Ovakvi uslovi tokom vegetacije uticali su na lakšu, jednostavniju i jeftiniju zaštitu, ne samo vinove loze, već svih gajenih usjeva”, zaključili su u Ministarstvu.