Draško DošljakProf. dr Draško Došljak: Ostani Doma

Sintagma „OSTANI DOMA“ u crnogorskom društvu je proteklih desetak dana vrlo frekventna. Njena frekventnost izazvana je pandemijom virusa COVID – 19. Ovom sintagmom traži se spas od Corona virusa, pa nadležni državni organi u svojim javnim nastupima bivaju naredbodavni. Opravdano, piše eSpona.

Mediji, elektronski i štampani, na svojim naslovnicama i udarnim vijestima imaju sintagmu „OSTANI DOMA“. Ona je životno spasonosna. Sagledajmo, sa lingvističke i kulturološke strane, imenicu dom, koja se nalazi u centru ove sintagme.
Rječnici bilježe da je dom „životni prostor koji se koristi kao stalno ili privremeno prebivalište za pojedinca, porodicu, domaćinstvo ili nekoliko porodica u plemenu. To je često kuća, stan ili druga zgrada, ili, alternativno mobilna kućica, ili bilo koje drugo prenosivo sklonište“.
Dom, dakle, označava omeđen i zatvoren prostor koji čovjeku obezbjeđuje zaklon od spoljašnjeg, ne uvijek dobronamjernog svijeta i vremenskih nepogoda. Ovih dana i zaklon od bolesti! Zato je slika doma povezana s toplinom ognjišta, porodice, zajedništva, pa odaje pozitivan emotivni odnos njegovih članova.
Ali, dom može nositi i „negativno obojen emotivan odnos članova kad se radi o instituciji, npr. o domu staraca, popravnom domu, domu za odvikavanje od droge i sl. Ovdje dom označuje neki zatvoreni prostor (instituciju) iz kojega članovi ne mogu ili ne smiju izlaziti pa ga doživljavaju kao zatvor, dakle kao prostor u kojemu su zatvoreni, svezanih ruku, utamničeni, tj. stavljeni u tamu.
Sloboda i mogućnost kretanja iz doma u vanjski svijet, piše Neda Pintarić u jednom svom naučnom radu, i obrnuto omogućuje pozitivan emotivni odnos prema oba ta prostora, dok nemogućnost izlaženja stvara negativan emotivan odnos prema zatvorenom prostoru, bez obzira što on ima zaštitnu ulogu.
U crnogorskom društvu nema negativnog emotivnog odnosa prema leksemi dom, jer ona ne označava zgradu, nego „apstraktan pojam s pozitivnom emotivnom slikom svijeta kao unutrašnjeg prostora koji čovjeku nudi spas, ugodu, mjesto za druženje“.
U rječniku JAZU iz 1886. godine imamo četiri značenja leksema dom:
1. „kuća i uopće mjesto gdje čovjek živi sa svojom čeljadi, osobito gdje se rodio i gdje svagda živi; značenje se širi na sve ono što je oko njegove kuće i što je njegovo ili njegovijeh; još dalijem širenjem može se misliti na selo ili grad i na državu gdje se rodio ili gdje živi, isporedi: kuća, stan, zavičaj, domovina, otadžbina; /…/ kod većine primjera mučno je razabrati, treba li shvatiti značenje u širem ili u užem smislu” /…/;
2. „sve ono što ima u domu /…/ i čim vlada domaćin, čeljad i imanje”;
3. „rod, pleme: Marul Marko dobra glasa, svijetla doma. Dom će joj se ugasiti”;– zapravo se radi o lozi (dinastiji) i domu u značenju poznate i dobre obitelji;
4. „kuća, zgrada”
Rječnik „Prezimena u Crnoj Gori“ (Vukota i Akim Miljanić) donosi sljedeća prezimena koja u osnovi imaju leksemu dom: Doma, Domazet, Domazetović, Domazijan, Domanović, Domančić, Domes, Domianović, Dominković, Domić Domja, Domoljubić.
Ova prezimena potvrđuju i postojanje ličnih imena: Domo, Domaz, Doman, Dominko, Domoljub.
Bilježimo i sinonime leksema dom: kuća, boravište, sjedište, domaćinstvo, mjesto boravka, ognjište, stanište, naseobina, konak, rezidencija, parlament, apartman, stan suž., fig. krov fig., izr. svoj na svome izr., leglo fig., adresa fig., prag fig., matica fig., fam. gnijezdo fam., kućica-slobodica fam., žarg. gajba žarg., form. mjesto stanovanja form., stambena jedinica form., domicil form., prebivalište form., arh. legalo arh., krov nad glavom izr.
Pošto je dom „toplo porodično gnijezdo“ ne treba ovih dana da nam bude teško da u njemu ostanemo. To je privilegija! Moramo biti odgovorni i disciplinovani, a mislimo, da jesmo, upravo, sada. I jedinstveni i humani! Nesebični!
Pokazuje to, kad je najvažnije, savremeno crnogorsko društvo. Bez panike. Domatofobija ne stanuje ovdje! Zato aplauzi za: medicinsko i nemedicinsko osoblje u zdravstvenom sistemu, odgovorne institucije, apotekare, naše domaćice, prodavačice, donatore, volontere, krojačice, one u samoizolaciji, oboljele…Za sve! Da pobijedimo! Umjesto „zvižduka u 8 – aplauz u 20“.
Vjerujemo da će brzo doći vrijeme da nećemo bježati kada neko u našem društvu kihne, nego tradicionalno odgovoriti: Na zdravlje!
Foto: eSpona

loading…