U prošloj godini je Poreskoj upravi porez na dobit prijavilo dvije hiljade firmi više nego godinu ranije, piše Pobjeda.
“Poreski obveznici podnijeli su 25.683 godišnje prijave poreza na dobit pravnih lica. Ovi obveznici su prijavili obaveze po osnovu poreza na dobit u iznosu od 75,13 miliona eura”, kazali su iz Poreske uprave.
Prijavljeno je i sedam i po miliona eura više poreskih obaveza, što ukazuje da se korporativna poreska osnovi caširi, ali i da poreska disciplina u sektoru preduzeća postepeno raste pojasnili su iz Poreske uprave.
Podsjetimo daje stopa poreza na dobit proporcionalna i iznosi devet odsto od poreske osnovice i među najnižim jeu EU, ali i u našem regionu.
Ovaj porez treba da se plati u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava. Poreski obveznik uz prijavu dostavlja i bilans uspjeha, bilans stanja. Zakon je predvidio i kazne-u slučaju nepoštovanja zakonskih obaveza.
Kazne za pravno lice se kreću od 550 do 16.500 eura, ako ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplaćene prihode, ako u propisanom roku ne podnese izvještaj o obračunatom porezu po odbitku, ne podnese poresku prijavu ili ako uz prijavu ne dostavi dokaz o uplaćenom porezu, odnosno bilans uspjeha i stanja. Ista kazna sljeduje i ako obračuna porez na dobit suprotno zakonu. Odgovornom licu u pravnom licu zaprijećena je novčana kazna od 110 eura do 1.100 eura.
Bez obriza što je stopa ovog poreza niska ne očekuje se njeno povećanje jer iz Ministarstva finansija i Vlade uporno ponavljaju da se ne razmišlja o povećanju poreskih stopa. Naprotiv, premijer je u martu prošle godine na sastanku sa članicama Američke privredne komore, najavio moguće olakšice u vidu oslobađanja plaćanja za firme koje reinvestiraju dobit.
Razmišlja se o smanjenju ili čak ukidanju stope poreza na dobit za one kompanije koje svoju dobit reinvestiraju kazao je tada premijer. Podsjetimo da zakon predviđa i oslobađanje u određenom periodu plaćanja ovog poreza, između ostalogi za novoosnovano pravno lice koje obavlja djelatnost u privredno nedovoljno razvijenim opštinama.
Oslobođenje se odnosi i na dobit koju poreski obveznik ostvari u novoosnovanoj poslovnoj jedinici, koja obavlja djelatnost u nedovoljno razvijenoj opštini, srazmjerno učešću dobiti ostvarene u toj poslovnoj jedinici u ukupnoj dobiti poreskog obveznika.
To pravo se ostvaruje pod uslovom da poreski obveznik vodi posebnu evidenciju poslovanja poslovne jedinice u nedovoljno razvijenoj opštini. Zakon predviđa da ukupan iznos poreskog oslobođenja Za period od osam godina ne može biti veći od 200.000 eura.
Precizirano je da prva godina u kojoj se ostvaruje pravo na poresko oslobođenje počinje da teče od dana upisa novoosnovanog pravnog lica u Centralni registar privrednih subjekata. Novoosnovanim pravnim licem ne smatra se ono nastalo spajanjem ili podjelom postojećeg. Potom ono nastalo bilo kojom statusnom promjenom, kao i koje je u periodu od tri godine koje prethode osnivanju tog pravnog lica prestalo da postoji, odnosno prekinulo sa poslovanjem u istoj ili Sličnoj djelatnost.