Poljoprvredni proizvođači i prerađivači, kao i predstavnici poslovnih asocijacija zadovoljni su ovogodišnjim agrobudžetom, piše Pobjeda.
Smatraju da će uvećana podrška dovesti do povećanja poljoprivredne proizvodnje i konkurentnosti domaćih proizvoda. Agrobudžet za ovu godinu iznosi 60,7 miliona eura, što je 8,3 miliona više u odnosu na prošlu godinu. Jedan od najvećih crnogorskih proizvođača povrća Veselin Jovović iz bjelopavlićkog sela Jelenak kaže da poljoprivredni proizvođači samo mjerama podrške predviđenih agrobudžetom mogu unaprijediti i povećati proizvodonju i produktivnost, kako bi bili konkurentni kada Crna Gora postane članica EU.
Uvoz
– Evidentno da sada nemamo kapaciteta da pokrijemo domaće tržište našim proizvodima, ali može se očekivati da se kroz ove mjere i subvencije smanji potreba za uvozom hrane – rekao je Jovović Pobjedi i naglasio da svake godine uvećava obradive površine za 15 do 20 odsto, prenos Pobjeda.
– Prošle godine smo proizveli 1,1 milion kilograma pobvrća, a ove godine očekujem da plasiramo 50 do 100 tona više nego lani. Mjere podrške koje koristimo podstiču nas da širimo proizvodnju , unapređujemo proizvodnju i postajemo konkurentniji – poručio je Jovović, koji sa sinovima proizvodi kompletan program povrća i začinskog bilja na 17.000 kvadrata plastenika i 17 hektara na otvorenom.
Planira da ove godine proizvodnju proširi na još jedan hektar na otvorenom. Ovogodišnjim agrobudžetom je, između ostalog, obezbijeđeno 16 odsto više sredstava za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji. Povećan je iznos subvencija sa 180 na 200 eura po hektaru obradive površine, odnosno na 210 eura za mlade farmere.
Predstavnik Udruženja prerađivača mlijeka Milutin Đuranović, koji je i predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komora, saopštio je da agrobudžet predstavlja odličan finansijski potencijal za rast i razvoj, uz dostizanje EU standarda u proizvodnji hrane.
Mjere
– Za supstituciju nuvoza domaćim proizvodima potrebna kje logistička podrška države. Sinergija kontinuirane budžetske i logističke podrške države treba da intenzivira proces smanjenja uvoza hrane, koja bi se nadomjestila domaćom proizvodnjom – rekao je Đuranović Pobjedi i dodao da je ovogodišnja budžetska podrška stočarstvu šansa koju bi prerađivači trebali da iskoriste za veći otkup sirovog mlijeka, proizvodnju i plasman domaćih mliječnih proizvoda.
– Uvažavajući ograničenost budžetskih sredstava, smatram da subjekti iz sektora mljekarstva mogu biti zadovoljni dodijeljenim budžetskim sredstvima. Naglašavam pozitivan trend rasta ovih sredstava I nadam se da će se nastaviti – saopštio je Đuranović.
U ovogodišnjem agrobudžetu povećan je iznos za premije u stočarstvu sa tri na 3,5 miliona eura. Novina je da će od sredine ove godine podrška proizvođačima mlijeka biti uplaćivana direktno na njihov žiro račun. Na ztaj će način proizvođači mlijeka znati koliki dobiju od države, a koliko od mljekara.
Rast
Menadžerka Montenegro biznis alijanse Bojana Kalezić navela je da sredstava za razvoj poljoprivrede nikad dovoljno, ali da je važno da sve to ima uzlazni trend.
– Napuštanje koncepta agrosocijale i prihvatanje naprednijeg i životnijeg koncepta agrobiznisa, otpočetog prije više godina, je od suštinskog značaja za dalji rast i razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori – kazala je Kalezić i dodala da bi svako povećanje agrobužeta trebalo da za posljedicu ima snaženje poljoprivredne proizvodnje.
– Koliko će to uticati na smanjenje uvoza hrane teško je reći, jer je to proces, a ne čin, koji tek vremenom može početi davati željene rezultate uz uslov da se nastavi pozitivan trend rasta bitnih pokazatelja u ovom sektoru – izjavila je Kalezić.
Komentarišući uvećane subvencije odnosno direktna plaćanja, Kalezić je navela da očekuje da će te mjere doprinijeti rastu obradivih površina.
– Poljoprivredni proizvođači treba sve manje da se oslanjaju na subvencije, a sve više na sopstvenu preduzimljivost i efikasno korišćenje povoljnosti koje im se nude – poručila je Kalezić i istakla da je važno podsticati razvoj stočarstva, koje možda najviše može uticati na smanjenje uvoza hrane. Istakla je neophodnost što češćih izlazaka na teren stručnih službi, kao I konsultovanje poljoprivrednika u kreiranju agrobudžeta. Lani je Crna Gora uvezla hranu vrijednu 474,3 miliona eura, što je sedam odsto više nego u 2018. Uvoz mesa i prerađevina je dostigao 111,6 miliona eura i 2,9 odsto je veći nego u 2018, a povrća I voća 76,3 miliona eura, što je povećanje od 9,9 odsto. Izvoz hrane lani je bio vrijedan 25,39 miliona eura i bio je veći za 7,2 odsto. Iz Vlade je ranije saopšteno da je agrobudžet razvojni jer će kreirane mjere udružene sa učešćem poljoprivrednika i preduzetnika za rezultat imati investicije od 100 miliona eura.
Jovović smatra da Crna Gora ne možemo razvijati uspješan turizam ako nema sopstvenu cjelogodišnju proizvodnju hrane. – Očekujem da će se mjerama iz agrobudžeta postići da u špicu sezone zadovoljimo potrebe tržišta. Mi nijesmo poljoprivredna zemlja koja može da izvozi neke ozbiljne količine, ali možemo da pokrijemo zahtjeve u jeku sezone kada su potrebe za poljoprivrednim proizvodima 50 do 100 posto povećane – saopštio je Jovović.
Zadovoljiti potrebe tržišta u špicu sezone
Jovović smatra da Crna Gora ne možemo razvijati uspješan turizam ako nema sopstvenu cjelogodišnju proizvodnju hrane.
– Očekujem da će se mjerama iz agrobudžeta postići da u špicu sezone zadovoljimo potrebe tržišta. Mi nijesmo poljoprivredna zemlja koja može da izvozi neke ozbiljne količine, ali možemo da pokrijemo zahtjeve u jeku sezone kada su potrebe za poljoprivrednim proizvodima 50 do 100 posto povećane – saopštio je Jovović.