Torženstvenim liturgijskim sabranjem, u katedralnom manastiru Eparhije budimljansko-nikšićke – Đurđevim Stupovima, u nedjelju 4. avgusta 2019, proslavljen je praznik Svete Marije Magdaline, koja je, sa Svetim velikomučenikom Georgijem pobjedonoscem, pokroviteljica ove svete obitelji i obnove ove Episkopije svetosavske.
Svetu Arhijerejsku Liturgiju služio je NJegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki G. Joanikije uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva iz Mitropolije crnogorsko-primorske i više Eparhija, kao i gostujućeg sveštenika iz Ruske Pravoslavne Crkve.
Liturgijsko sabranje molitveno su uveličali mnogobrojni vjernici iz beranskog kraja i drugih mjesta Crne Gore, uvaženi gosti i prijatelji Eparhije i manastira Đurđevi Stupovi.
Episkop Joanikije, tokom Liturgije, jeromonaha Evstatija Dragojevića, sabrata manastira Đurđevi Stupovi, proizveo je u čin protosinđela.
Praznik Svete Marije Magdaline, koji je slava obnovljene Episkopije budimljansko-nikšićke, čestitao je protojerej Ostoja Knežević, starješina Sabornog hrama u Nikšiću. Osvrnuo se na začalo iz današnjeg svetog Jevanđelja o dvojici slijepih od rođenja, koji su, čuvši za Gospoda Hrista i NJegovu propovjed, pohrlili NJemu i molili Ga da ih iscijeli od njihove slabosti.
„Ovdje je naročito važna riječ: Vjerujete li da to mogu učiniti, kako upućena tada ovim slijepcima, ona je, isto tako, upućena svakom čovjeku, koji dolazi na ovaj svet, svima nama koji vjerujemo. Svijetli primjer te prave, čvrste, snažne vjere je i Sveta Marija Magdalina, koju danas proslavljamo, a koja je imala toliko snažnu vjeru da je ostavilo svoj pređašnji život i krenula za Hristom, prateći Ga u stopu, prilikom NJegove propovjedi, služeći Mu. Kada je On bio ponižen i razapet na Krstu, ona se nije ustrašila da dođe na grob NJegov, ne odstupajući vjerom u Gospoda Isusa Hrista i udostojila se da bude prva, koja je vidjela Vaskrslog i da, upravo, ona blagovijesti Svetim apostolima NJegovo Vaskrsenje“, besjedio je sveštenik Knežević.
Brojne uvažene goste veličanstvenog evharistijskog slavlja u Đurđevim Stupovima, pozdravio je nadležni Vladika, Episkop budimljansko-nikšićki G. Joanikije.
„Blagodarimo svima koji su nam došli na ovo slavlje, a imamo goste sa više strana. Naročito nam je drago što je danas sa nama o. Andrej iz Petrograda, koji nam donosi blagoslov petrogradskih svetinja RPC. Danas nam je ovdje i iguman sopoćanski o. Teoktist, rodom iz ovih krajeva, iz mučeničke Velike, otac Jovan, koji je sveštenik u Kruševcu, a rodom je iz Mojkovca, naš o. Nikola Gačević, koji služi u Atini, a on je iz Zatona, naš đakon Nikola Trifunović, koji služi u RZC u Parizu. Sa nama su sestre monahinje sa više strana i iz Pećke patrijaršije, naši dobrotvori, ktitori, pokrovitelji ove svetinje i Episkopije“, rekao je Vladika.
On je naveo da ovogodišnja slava Eparhije protiče u znaku velikih jubileja – 800 godina od osnivanja SPC, 800 godina od osnivanja Episkopije budimljanske, sada budimljansko-nikšićke, ali je sjedište u drevnoj svetinji, gdje je odredio i ustrojio Sveti Otac naš Sava prvi Arhiepiskop srpski, uz saglasnost ktitora ove svete obitelji od čijeg upokojenja je ravno 800 godina.
„Naš ktitor, župan Prvoslav upokojio se na Bogojavljenje 1219. Evo, ovdje, njegovog groba i ktitorskog natpisa, malo je sačuvano od fresaka u ovoj svetinji, jer je više puta stradala, ali Božjim čudom, a vidimo znamenje u ovom našem vremenu, šta znači to da je ovdje i grob, i natpis, i zaveštanje našeg ktitora. Jasno je, od tada pa do danas, koja Crkva je ovdje molitve Bogu uznosila, kome je ovaj sveti hram pripadao, kroz vjekove, i kome on mora pripadati i u buduća vremena“, konstatovao je NJegovo Preosveštenstvo.
Komentarišući Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori Preosvećeni Episkop je naveo da je veoma složena priča oko zakona, koji crnogorska vlast hoće da donese, da bi, po Vladikinim riječima, na prevaru i sa „finom pričom“kako se ništa promijeniti neće, prepisala sve hramove na državu.
„Otkud njima pravo, a osim toga, ako je ičija imovina nesporna u Crnoj Gori, onda je to imovina SPC. Evo zapisa, evo povelja, evo zaveštanja, svi ktitori Bogu su posvećivali, darivali hramove, koje su podizali i svojoj Crkvi. To do sad nikome nije palo na pamet da ospori, pa ni bezbožnicima komunistima, koji su ubijali sveštenike, ali, ipak, nijesu hramove otimali. Jedini hram koji je otet, otet je posle Drugog svjetskog rata i to je Lovćenska kapela. Najprije je, tobož, upisan kao spomenik kulture, a tadašnja vlast je pričala isto kao i danas, da ako je nešto spomenik kulture, kulturno dobro, to mora pripadati državi, što nije tačno“, kazao je Episkop Joanikije, poručujući:
„Država ne smije da ugrožava vlasništvo. Sa tom pričom je država tada učinila sa Lovćenskom kapelom, pa je onda srušila i napravila stravični grijeh. Izgleda da nije dosta grijeha, nego i ove današnje vlasti, potomci onih koji su rušili Lovćensku kapelu, potomci onih koji su se poveli za Sekulom Drevićem, Savićem Markovićem Štedimlijom, kreću danas da preknjižavaju svetinje po Crnoj Gori“.
Tokom svog arhipastirskog slova, Vladika je kazao da se ne smiju zaboraviti žrtve „Oluje“, koja se desila na današnji dan.
„Ova naša današnja svečanost jeste divna i veličanstvena, ali treba da pomenemo žrtve „Oluje“. Na ovaj dan su protjerani Srbi iz Dalmacije, iz Krajine, srpskih Krajina, oko 200 hiljada Srba je prognano i nikome to ne smeta, niko nije osudio taj zločin. Nas,naročito, boli i to moramo da pomenemo, što Crna Gora šalje svoje predstavnike na hrvatsku proslavu „Oluje“. To je toliko nečovječno da je suvišna svaka riječ, naročito, danas na ovaj veliki praznik. Nadamo se da će se opametiti naše vlasti, da će oslušnuti šta narod govori i ispoštovati ono što narod osjeća. Ako to nijesu sposobni onda nijesu ni dostojni da vladaju ovim narodom, niti Crnom Gorom“, ocijenio je Episkop Joanikije.
Povodom praznika Svete Marije Magdaline, slave Eparhije budimljansko-nikšićke, prelomljen je slavski kolač. Priređen je bogat kulturno-umjetnički program, a sabranje je nastavljeno uz trpezu bratske ljubavi.