„Kada vas djeca vide da gledate šund sadržaj, nemojte onda od njih očekivati da će završiti na Sorboni” − povodom Međunarodnog dana porodice, ovu poruku je roditeljima u Crnoj Gori uputio ambasador dobre volje UNICEF-a Antonije Pušić, alias Rambo Amadeus.
Glavni zadatak roditelja je da, prije svega, upoznaju djecu s kvalitetom − bilo kojim, jer dijete upoznato s kvalitetom iz bilo koje oblasti po automatizmu izoštrava svoje kriterijume.
Profesorica na Filozofskom fakultetu Lidija Vujačić poručila je da biti medijski pismena osoba znači imati kritički pristup prema sadržajima koji su lošeg kvaliteta, beskorisni ili neadekvatni uzrastu, ali i naći ravnotežu između korišćenja medija i drugih aktivnosti.
Kao ‚vodiči’ kroz programsku šemu, roditelji bi morali svojoj djeci da ukažu na korisne i štetne medijske sadržaje, da im pojasne razliku između realnog svijeta i fikcije, dobrih i loših uzora.
Lidija Vujačić, profesorica na Filozofskom fakultetu
U NVO Roditelji smatraju da je porodica ključna kada je riječ o medijskoj pismenosti djece, te da je neophodno prvo medijski opismeniti roditelje.
Kao organizacija koja okuplja roditelje, želimo više da se pozabavimo ovom temom, jer porodica ima veliki uticaj na razvijanje medijske pismenosti djece, posebno u ranom razvoju.
Kristina Mihailović, izvršna direktorica NVO Roditelji
Mladi reporteri kampanje medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo” saopštili su da ih je razočarao podatak da su rijaliti programi na prvom mjestu najtraženijih video sadržaja društvene mreže You-tube iz Crne Gore tokom 2018. godine.
UNICEF-ov volonter – mladi reporter Matija Sekulić
Kada smo u istraživanju kampanje medijske pismenosti pitali roditelje Crne Gore koliko često prate rijaliti TV programe, većina njih, tj. 71 posto, rekla je da ih nikada ili rijetko gleda. Očigledno je da se radi o društveno poželjnom odgovoru, tj. da svi roditelji koji su odgovarali na ovo pitanje u našem istraživanju nijesu bili iskreni. Ostaje nam da se nadamo da djeca ne gledaju rijalitije ni na TV-u ni na društvenim mrežama.
Matija Sekulić, UNICEF-ov volonter – mladi reporter
Istraživanje kampanje pokazalo je da skoro jedna trećina roditelja ne postavlja ograničenja koja se odnose na medijske sadržaje koji su adekvatni za dječji uzrast, kao i da svaki četvrti roditelj nikada ne razgovara, ili rijetko razgovara, s djecom o sadržajima na internetu i na TV-u koji nijesu adekvatni za njihov uzrast.
Milica Vujošević, UNICEF-ova volonterka – mlada reporterka
Djeca ovih roditelja su zanemarena, tj. prepuštena sama sebi kada su u pitanju mediji, jer njihovi roditelji se ne bave razvojem njihove medijske kulture i pismenosti. Na Međunarodni dan porodice želim da podsjetim da u digitalnom dobu biti dobar roditelj nužno znači i baviti se time šta djeca prate u medijima, učiti ih kako da prepoznaju kvalitet, kako da biraju šta gledaju, slušaju i čitaju i kako da sve poruke iz medija kritički analiziraju.
Milica Vujošević, UNICEF-ova volonterka – mlada reporterka
Kampanju medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo” pokrenuli su Agencija za elektronske medije i UNICEF u februaru prošle godine. Godinu dana nakon njenog početka, svaki drugi građanin Crne Gore čuo je za ovu kampanju, čiji je cilj podsticanje razvoja medijske pismenosti djece i roditelja, kao i jačanje kapaciteta medija da prave kvalitetne medijske sadržaje s djecom i mladima i da na etički korektan način izvještavaju o svim pitanjima prava djeteta u Crnoj Gori.