Pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak u znak sjećanja na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika. Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike nedjelje kada je ustanovljena Sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
Prema zapisima iz Jevanđelja, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podjelivši ga apostolima, rekao: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštaja grijehova”.
Zatim je uzeo čašu vina i dodao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.
Hristove riječi ponavljaju se na Veliki četvrtak na liturgijama pre pričešća vjernika, po uzoru na prvo pričešće Hristovo i njegovih apostola.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom, tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.
Praznovanje u svim hramovima pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.
Narod vjeruje da i najvećim grješnicima, koji se pričeste na današnji dan, grijesi bivaju oprošteni.
Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Posle liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.
Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest nedjelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.