Rast potrošnje i nestabilne veze za snabdijevanje dovele su do nestanka struje u Crnoj Gori krajem juna, što je izazvalo poremećaje u cijelom regionu.
Incident je stvorio haos u domaćinstvima, bolnicama i barovima na plaži, a slične probleme bilježe zemlje širom svijeta.
Pod žarkim jadranskim suncem, početkom ljeta ove godine, život u Podgorici je skoro stao. Automobili i autobusi su zaglavljeni u saobraćaju jer su se semafori ugasili, internet je pao, a sigurnosni alarmi su se oglasili. „Poslije jednog sata bez struje, bili smo na ivici panike jer je postajalo neizdrživo“, rekao je Drago Martinović, 61-godišnji penzionisani policajac. „Bojim se da bi to moglo potrajati duže ako se ponovi.”
Rizik od prekida napajanja je sve veći zbog toplijih ljeta koja povećavaju potražnju za hlađenjem, dok visoke temperature uzrokuju savijanje žica i povećavaju rizik od šumskih požara. Nadogradnja elektroenergetske infrastrukture ne ide u korak s potrebama, a napori za smanjenje upotrebe fosilnih goriva dodatno opterećuju distribuciju električne energije.
Milioni domaćinstava u Hjustonu pretrpjeli su nestanke struje nakon uragana Beril prošle nedelje, a prekidi su zabilježeni od Ekvadora do Indije. Klimatska kriza izlaže električne mreže naglim poplavama koje ruše prenosne stubove, sušama koje isušuju hidroakumulacije i naglim porastom potražnje zbog hlađenja tokom velike vrućine.
„Cio elektroenergetski sistem je izgrađen i dizajniran u jednoj klimatskoj eri, a sada se traži da radi u drugoj klimatskoj eri“, rekao je Majkl Veber, profesor energetike na Univerzitetu Teksas u Ostinu. „To samo znači da više stvari može poći naopako.”
Nestabilne mreže stvaraju nestabilnost za preduzeća, izazivaju političke probleme i ugrožavaju živote. Proširenje mreže koštaće oko 24,1 bilion dolara za postizanje net-nula ciljeva do 2050. godine, prema BloombergNEF-u. Zbog svojih ogromnih površina i velike potrošnje energije, SAD i Kina suočavaju se s najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena.
Većina zamračenja se dešava kada se veliki komadi ponude ili potražnje iznenada uključe ili isključe. Oštećenja od oluja, eksplozija obnovljivih izvora energije ili skokovi u upotrebi mogu izazvati prekide kada mreža nije dovoljno otporna.
Problemi su nedavno pogodili više zemalja srednjeg ranga, uključujući energetski bogate Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije. „Kako se temperature i pristup klimatizaciji povećavaju, to će dodatno opteretiti mrežu“, rekla je Felisija Aminof, analitičarka u BNEF-u. „Već smo primijetili povećanje ljetnje potražnje u određenim evropskim zemljama, kao što je Grčka, kao i na Bliskom istoku.“
U zemljama koje su već imale loše sisteme, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorska veza između Italije i Crne Gore otvorena 2019. godine već se smatra nedovoljnom, a druga se razmatra. Postojeća mreža nije bila u stanju da spriječi veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale u junu, koji je zahvatio 4 miliona ljudi. Potrošnja je porasla kako su temperature dostizale blizu 40 stepeni, što je dovelo do otkazivanja jednog sistema za drugim.
Šumski požar u regionu Balkana vjerovatno je doprinio kvaru, pokvarivši prekogranične interkonektore, zahvativši više zemalja, uključujući Albaniju čije oslanjanje na hidroenergiju čini podložnom sve toplijem i suvom vremenu.
Izvor:RTCG