Kada je u pitanju vaspitanje i obrazovanje djece u vaspitno-obrazovnom procesu zapažamo da je nekada sva pažnja bila usmjerena čitanje i matematiku, dok se danas samokontrola sve više uvažava kao ključan činilac uspješnog djeteta.
Škole bi više pažnje trebalo da poklone učenju djece samokontroli i društvenom ponašanju, zaključak je naučnika sa univerziteta Djuk.
Oni su u školama sproveli program rada sa djecom koja su pokazala sklonost ka nasilju, od prvog do devetog razreda, gdje se, osim dodatnog učenja školskih predmeta, radilo na razvijanju samosavlađivanja i društvenih vještina, što je dovelo do smanjenja delikventnog ponašanja.
Kao najvažniji faktor za njihov napredak naučnici su izdvojili upravo vještinu samokontrole kojom su ova djeca učena da ovladaju u uzrastu između šeste i jedanaeste godine.
Učenje djece međusobnoj saradnji, razmišljanju o posljedicama svojih odluka i ostalim “mekim” vještinama, mnogo je snažnije uticalo na njihovo ponašanje nego razvijanje akademskih vještina.
Zaključak naučnika je da školstvo mora mnogo više da bude posvećeno razvijanju emocionalne inteligencije i socijalizacije djece.
“Što više djece uspijemo da podučimo ovim vještinama, uspješnija će biti naša borba protiv delikvencije i kriminala”, kaže Kenet Dodž sa univerziteta Djuk.
Vašingti nalazi poklapaju sa njegovim iskustvom iz 30 godina rada sa decom.onski psiholog Nil Bernstajn, stručnjak za poremećaje ponašanja mladih, smatra da empatija čini da budemo svjesni tuđih osjećanja, što je preduslov da ih i ne povrijeđujemo.
“Mijenja se način na koji gledamo na stvaranje uspješne dece,” zaključuje Dodž, dodajući da je nekada sva pažnja bila usmjerena na učenje i akademske vještine, poput čitanja i matematike, dok se danas samokontrola sve više uvažava kao ključan činilac uspješnog djeteta koje neće lako otići stranputicom.