Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji Ministarstva poljoprivrede je, povodom najavljenog nevremena tokom narednih osam dana, pozvala proizvođače da reaguju preventivno i u slučaju potrebe urade sve moguće agrotehničke i mehaničke mjere, kako bi izbjegli eventualnu štetu, prenosi CDM.
„To se posebno odnosi na objekte u kojima se proizvodnja odvija u zaštićenom prostoru, kao što su plastenici, ali i zasade voća“, navodi se u saopštenju Savjetodavne službe.
Iz Savjetodavne službe su podsjetili da je tokom narednih osam dana naajvljeno nevrijeme u vidu pojačanih sniježnih padavina, olujnog vjetra i jake kiše.
„Na važnost pravovremenog djelovanja, kao i poštovanja preporuka u periodu nevremena, ukazuje i iskustvo iz nekih prethodnih godina, kada su pojedini poljoprivrednici pretrpjeli značajne štete“, navodi se u saopštenju.
Iz Savjetodavne službe su dali određene preporuke među kojima su da poljoprivredni proizvođači treba na vrijeme da reaguju i da ne dozvole da se snijeg formira na krovu plastenika.
„Prije svega, potrebno je obezbijediti i na krovu montirati prskalice – rasprskivače i sa prvim pahuljama snijega pustiti vodu kroz sistem, kako bi se eliminisalo stvaranje snježnog pokrivača koji najčešće prouzrokuje pucanje folije, a može dovesti i do krivljenja ili lomljenja konstrukcije“, dodaje se u saopštenju.
Proizvođači koji nijesu u mogućnosti da obezbjede rasprskivače, a imaju manje plastenike, mogu sa zemlje, pomoću crijeva sa većim protokom vode, da onemoguće stvaranje snježnog pokrivača.
„U slučaju da se zakasni sa puštanjem vode i na plasteniku se formira sniježni pokrivač, ne treba naknadno uključivati rasprkivače, jer neće biti pozitivnog efekta, već suprotno“, upozorili su iz Savjetodavne službe.
Opasnost, kako su naveli, postoji i kod previše niskih temperatura, jer dolazi do smrzavanja vode, posebno u noćnim satima i u tim slučajevima dobro je improvizovati produžene alatke sa tupim vrhovima za čišćenje snijega, da se ne ošteti folija.
„Kako bi se spriječilo izmrzavanje povrća, prije svega lisnatog koje se gaji u zimskom periodu u zaštićenom prostoru, potrebno je obezbijediti adekvatno dogrijavanje. Proizvođači koji nemaju grijanje u plastenicima moraju obezbijediti dogrijavanje sa plinskim grijačima, radijatorima, električnim grijalicama i sličnim izvorima toplote“, dodaje se u saopštenju.
Usjeve u ovom periodu treba prekriti agrotekstilom (agril, lutrasil), da bi se pokušalo spriječiti smrzavanje povrća.
Iz Savjetodavne službe su podsjetili da su štetnom dejstvu snijega i olujnog vjetra posebno podložni oni plastenici koji nijesu izgrađeni prema savremenim standardima, odnosno oni koji nemaju atest da mogu podnijeti teret i do 100 kilograma po metru kvadratnom.
Kada je riječ o voćnim zasadima, voćke se sada nalaze u fazi zimskog mirovanja što ih čini otpornijim na niske temperature, ali ne i na teret koji može prouzrokovati visok sniježni pokrivač na njima.
„Suv i prozračan snijeg ne može nanijeti velike štete gajenim biljkama, ali u slučaju pada mokrog snijega ili ledene kiše koja ostaje na granama može uzrokovati oštećenja na voćarskim kulturama u vidu smrzavanja, pucanja i lomljenja, posebno na mladim i tanjim granama“, dodali su iz Savjetodavne službe.
S obzirom da je riječ o mogućem fizičkom oštećenju biljaka, mjera koju treba preduzeti radi zaštite voćaka od viskog sniježnog pokrivača jeste, prije svega, fizičko otresanje grana.
„Za razliku od uticaja snijega na voćne kulture i plasteničku proizvodnju, snijeg pogoduje ozimim ratarskim kulturama, jer ih štiti od niskih temperatura i takozvane golomrazice. Sniježni pokrivač, takođe, štiti zemljište od prejakog hlađenja. Što je visina sniježnog pokrivača veća to je zaštita ozimih žitarica bolja“, zaključuje se u saopštenju.