Proljeće je period koji svi jedva čekamo kako bi smo konačno više vremena provodili u prirodi. Međutim, kod izvjesnog broja ljudi uporedo sa lijepim vremenom stižu i nevolje zvane proljećne alergije.
Alergija na polen nastaje kada imuni sistem bezazlene stvari iz okoline protumači kao opasnost, pa pokrene niz burnih odbrambenih reakcija u našem organizmu. Razlog za ovakvo ponašanje organizma nije u potpunosti poznat, ali su se naučnici složili da genetska predispozicija ovde igra veliku ulogu. Alergija na polen obično počinje u martu i može trajati čak i do kraja oktobra
Sa prvim toplim danima kreće i sezona cvjetanja drveća, a u narednom periodu najagresivniji će biti polen breze, koji ima najjači alergen među drvećem.
Kod alergičnih osoba sve ovo će izazvati niz neprijatnih simptoma, kao što su kijavica, crveni, otečeni kapci, crvenilo na licu i tijelu, umor i iscrpljenost.
U aprilu nas čeka cvjetanje topole, vrbe, belog jasena, bukve, hrasta. Najčešći uzročnici prolećnih alergija su: javor, jova, breza, grab, tisa-čempresi, bukva, brest, kleka, dud, hrast, bor i jela, topola, vrba, trave i korovi, višegodišnja raž, jasen, orah, platan, topola, a nakon toga kreće polen trava.
Udisanjem polenovih zrna dolazi do pretjerane reakcije imunog sistema. Imuni sistem greškom polen prepoznaje kao strano tijelo koje ugrožava organizam, pa proizvodi antitela – supstance koje identifikuju i napadaju bakterije, viruse i druge organizme izazivače bolesti. Antitijela napadaju alergene, što dovodi do oslobađanja u krvi hemikalija koje se zovu histamini. Histamini izazivaju curenje nosa, svrab nosa i očiju, i druge simptome alergije.
Kako bi smo sa sigurnošću utvrdili da li se radi o polenskoj alergiji ili nečem drugom, najbolje je posjetiti doktora specijalistu, kako bi se rano pristupilo postavljanju prave dijagnoze. Polenska alergija se i kod djece i odraslih može uspješno kontrolisati i liječiti. To je posebno važno za dječiji uzrast, jer se disajni putevi intenzivno razvijaju do ulaska u adolescentno doba i do završetka rasta djeteta. Ukoliko se završi rast i konstatuje poremećaj plućne funkcije zbog neadekvatne dijagnostike i nepravovremeno uvedene preventivne terapije, kvalitet života kod ovih mladih pacijenata je bitno narušen.
Potrebno je uraditi alergološko testiranje (kožni prick test) na standardne inhalatorne i nutritivne alergene koji predstavlja zlatni standard u dijagnostici. Njime se brzo i lako dolazi do prave dijagnoze i kod djece i kod odraslih, a pregled alergologa je neophodan da bi se odredila pravovremena i adekvatna terapija. Testiranje se izvodi na koži unutrašnjih strana podlaktice, bezbolno je i bezbjedno, pri čemu se rezultat testiranja dobija za nekih dvadesetak minuta.
To može da uradi samo stručna za to obučena medicinska sestra ili tehničar, a ljekar specijalista alergolog treba da pročita i protumači test. Nakon testiranja na mješavine polena drveća, trava ili korova, treba uraditi test sa pojedinačnim polenima iz grupe na koju je osoba reagovala. Test nije bolan i može da se radi i kod djece. Pouzdan je i upućuje ljekara koje analize dalje treba da uradi.
Simptomi alergije su suzne oči i zapušen nos, kijavica, kašljanje, šištanje iz pluća, ali i osip i pojava ekcema. To se sve dešava kada imuni sistem reaguje na štetne supstance kao što je polen koje dovode do iritacije.
Sezona cvjetanja drveća traje od februara do aprila mjeseca. Polenacija trava traje dugo, počinje je u aprilu i traje skoro cijelog ljeta. Cvjetanje ambrozije predstavljaju veliki problem od polovine jula, i tokom avgusta i septembra, sve dok ambrozija “ne popusti” tek polovinom oktobra mjeseca.
Polen maslačka je najjači u julu i avgustu, a korovske biljke najviše nam smetaju u avgustu. Klimatske promjene donijele su nam poremećaj sezone alegrija pa one sada počinju ranije i traju duže.
Neke od preporuka koje se upućuju osobama alergičnim na polen drveća jesu provjetravanje prostorija u večernjim i noćnim, a ne u jutarnjim satima, kao i obavezno tuširanje poslije boravka u prirodi, da bi se mehanički uklonili alergeni s kože. Takođe, zatvaranje prozora u periodu visoke koncentracije polena itekako ima smisla, kao i redovno pranje kose i čišćenje prostorija.
Veoma je teško spriječiti prolećne alergije, međutim pridržavajte se nekoliko savjeta kako da smanjite simptome:
U periodu kada cvjetaju biljke na koje ste alergični izbjegavajte duži boravak u prirodi, posebno kada je suvo, toplo i vjetrovito vrijeme.
Vodite računa o higijeni kuće. Usisavajte minimum nekoliko puta nedjeljno i redovno detaljno brišite prašinu.
Nakon boravka u prirodi istuširajte se i operite odjeću – time ćete spriječiti raznošenje polena po stanu.
Izbjegavajte sušenje veša na otvorenom.
Polena ima najviše ujutru, pa tada izbjegavajte provjetravanje.
Klima uređaji sa polenskim filterima spriječavaju ulazak polena u kuću. Filtere čistite redovno.
Protiv simptoma polenskih alergija možete uspješno da se borite, a što pre počnete to bolje. To znači da morate da znate kada tačno počinje sezona alergija i kako da vaše tijelo najbolje pripremite za to.
Alergolozi preporučuju da počnete sa primjenom ljekova protiv alergije nekoliko nedelja pre nego sezona počne. To što ćete ih uzimati ranije spriječiće šok za imuni sistem kada počne sezona alergija i izbjeći ćete tako ozbiljne simtome.
Klasična terapija za polensku alergiju obuhvata terapiju antihistaminicima i kortikosteroidima (postoje i u obliku kremova, tableta, sprejeva i injekcija).
Antihistaminici su lijekovi koji smanjuju ili blokiraju efekte histamina koji se stvara pri alergijskoj reakciji.
Kortikosteroidi su lijekovi koji smanjuju upalu koja isto postoji tokom alergijske reakcije.
Obično su dovoljni antihistaminici, ali kod težih oblika alergija se uključuju i kortikosteroidi po preporuci ljekara, jer zajedno ova dva lijeka bolje djeluju.
Terapija injekcijama je neophodna za ozbiljne alergijske reakcije i anafilaktički šok, ali se primjenjuje kratkotrajno.
Tu je naravno i imunoterapija, gdje se postepenim izlaganjem sve većim dozama alergena bukvalno organizam navikava na njega i na taj način se smanjuje alergija, ali to mora da bude organizovano u strogo kontrolisanim uslovima uz stalni kontakt sa alergologom.
Kada je riječ o tome koju grupu ljudi alegrije najčešće pogađaju, tu nažalost, nema pravila. Alergija pogađa kompletnu populaciju, od rođenja pa do kasnijih godina života.
Ne postoje posebne rizične grupe kada je riječ o alergiji. Neko je ili preosjetljiv na polen ili nije. Nema ni određene starosne granice. Osjetljivi su i djeca i odrasli. Alergija na polen može prvi put se javi u bilo kom uzrastu, ali to najčešće bude u najranijem dobu. Kod nekih se simptomi povlače nakon puberteta, ali mogu da traju i do duboke starosti.
Ono što je poznato jeste da osobe čija su oba roditelja alergična na polen imaju izuzetno veliku sklonost da i same razviju alergiju.
Problemi sa polenskom alergijom ne mogu se zanemarivati, jer značajno utiču na kvalitet života. Zato ne smijemo zanemarivati čak ni i blage simptome, jer taj poremećaj može da izazove ozbiljne probleme sa disanjem. Važno je znati da danas postoje lijekovi i terapije koje, uz minimalne doze, omogućavaju život bez alergijskih,tj. polenskih muka.