Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je od 2021. do 2024. godine registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
U istom četvorogodišnjem periodu, napadnuto je 36 novinara, dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene, a u osam grupe medija.
To je saopšteno na predstavljanju istraživanja o bezbjednosti novinarki u Crnoj Gori, koje donosi detaljan pregled prijetnji, pritisaka, nasilja i diskriminacije kojima su novinarke izložene u svom radu.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović – Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada Sindikata medija – Safe Journalists.
Osim podataka iz te baze napada, istraživanje se oslanja i na nalaze fokus grupa i intervjua sa novinarkama, urednicima, zatim pravnim ekspertom, predstavnicom civilnog sektora, Ombudsmanom, Upravom policije i Vrhovnim državnim tužilaštvom.
“Od 2021. do 2024. novinarke u Crnoj Gori doživjele su razne oblike napada.
Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada kao i prijetnji po život ali ubjedljivo najučestaliji oblik napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji”, kazala je Camović – Veličković.
Kako je dodala, napadane su novinarke većih medija čije je sjedište u glavnom gradu Podgorici, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.
“Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada.
Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare”, rekla je Camović – Veličković.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da, uprkos postojećim zakonodavnim okvirima i međunarodnim obavezama u oblasti rodne ravnopravnosti i slobode medija u svim zemljama regiona, novinarke se i dalje suočavaju sa značajnim i nesrazmjernim prijetnjama, pritiscima i zastrašivanjem.
“Nasilje nad novinarkama ostaje uporan globalni problem, prisutan i na Zapadnom Balkanu, uključujući fizičke napade, onlajn uznemiravanje, prijetnje smrću i druge oblike zastrašivanja, pojačan nadzor, lažno predstavljanje i različite prijetnje u digitalnom i fizičkom prostoru”, kazao je Kračković.
On je dodao da dokazi koje su prikupili preko SafeJournalists mreže, ali i podaci drugih organizacija za slobodu medija, ukazuju na to da su žene koje profesionalno djeluju u medijima često meta različitih oblika rodno zasnovanog nasilja, uključujući digitalno uznemiravanje, diskriminaciju na radnom mjestu, prijetnje, zastrašivanje, tužbe za klevetu i povremene fizičke napade.
“Ovakva kontinuirana kršenja ne samo da podrivaju prava novinarki, već duboko utiču na njihovo psihološko zdravlje, profesionalni razvoj, ličnu bezbjednost i opšte blagostanje”, dodao je.
Camović – Veličković je navela da su tokom 2024. godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
Pritom, kako je dodala, žene su disproporcionalno izložene online nasilju, uključujući seksističke i mizogine napade.
“Trenutno su tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, dok su u 2024. još dvije bile pod povremenim nadzorom, što ukazuje na ozbiljnost prijetnji kojima su izložene.
Nijedan novinar, muškarac, nije u situaciji da mu je u ovoj mjeri ugrožena bezbjednost”, rekla je Camović – Veličković, dodajući da je Ombudsman jedina institucija koja pitanje bezbjednosti novinarki tretira i kroz rodnu dimenziju, prepoznajući elemente rodno zasnovanog nasilja.
Izvor: Mediabiro