Predstavnici crnogorske Vlade i eksperata Međunarodnog monetarnog fonda intezivno rade na pripremanju nove trogodišnje strategije za upravljanje javnim dugom, prenosi portal Analitika.
Dokument će biti pripremljen do kraja ove godine, a njegovo usvajanje se očekuje početkom naredne godine.
“Ova strategija će posebno fokusirati na rješavanje problema otplate euroobveznica, u čemu od pomoći može biti i aranžman sa Svjetskom bankom”, navodi se u Izvještaju Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja.
Suština pravljenja strategije je da se skupe euroobveznice pokušaju zamijeniti jeftinijim kreditom od Svjetske banke.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, ukupan državni dug, na 30.09.2017. godine, iznosio je 2,49 milijardi eura, ili 59,26 odsto BDP-a. Spoljni dug iznosio je 2,05 milijardi eura, dok je unutrašnji dug iznosio 431,35 miliona eura, a depoziti su iznosili 94,12 miliona eura. Najviše se duguje za euroobveznice – čak 1,08 milijardi eura. Država se lani zadužila 300 miliona eura za obveznice po kamati od 5,75 odsto.Euroobveznice su emitovane prvi put 2010. godine, kada je prodata kompletna emisija od 200 miliona eura po kamatnoj stopi od 7,875 odsto.
U aprilu 2011. je bila i druga emisija euroobveznica, vrijednih 180 miliona eura, uz fiksnu kamatu od 7,25 odsto. U maju 2014, treći put su emitovane euroobveznice, vrijednosti 280 miliona eura, a prodate su uz kamatu od 5,375 odsto. U martu 2015. realizovana je emisija euroobveznica od 500 miliona eura, sa najmanjom kamatnom stopom od 3,875 odsto. U međuvremenu, država je redovno vraćala kamatu i glavnicu, i duguje se 1,08 milijardi eura.Predlogom budžeta za 2018. godinu Vlada se može zadužiti 296 miliona eura, a prva opcija za zaduživanje je Svjetska banka.
“Bez obzira na ograničenje, Vlada se u 2018. godini može zadužiti i radi otkupa i refinansiranja državnog duga, maksimalno do iznosa od 400 miliona eura, a što može biti obijezbeđeno kroz aranžman sa Svjetskom bankom (kroz kreditni aranžman–DPL ili izdavanje garancije od strane Svjetske banke-PBG), sa međunarodnim finansijskim institucijama, zatim kroz emisiju obveznica na domaćem ili međunardondnom tržištu, zaključenjem kreditnih aranžmana ili izdavanjem državnih zapisa”, piše u Predlogu zakona o budžetu.