U jugozapadnom dijelu nikšićke kotline nalazi se Slano jezero, vještačko jezero sa branom dužine 1663 metra, površine 8,9 kvadratnih metara. Jezero je stvoreno 1950. godine za potrebe hidroelektrane Perućica, kao i jezera Krupac i Vrtac.
Manja jezera Nikšićkog polja su potopljena, zatim su nastala ova tri jezera koja su međusobno povezana kanalima.
Slano jezero pretvoreno je u akumulaciono jezero 1968. godine.
Obala jezera je dosta razuđena, sa nekoliko ostrva od kojih je najveće krečnjačko ostrvo Viža.
Na području Slanog jezera postojao je vodotok rijeke Opačice, formiran od brojnih stalnih i povremenih vrela, među kojima su bila najveća Kusidska, Klačinska, Slansko oko, Slanska pećina i Manito oko.
Natrijum hlorid u vodi Slanske pećine u vrijeme poplava zaslanjivao je tlo, pa je ovaj dio Nikšićkog polja po tome i dobio ime.
Planirana je i turistička valorizacija ovog područja, zbog velikih mogućnosti i neobične ljepote.
Jezero okružuju srednje i visoke planine do 200 metara, oaza zamršene kraške hidrografije.
Nivo vode u jezeru varira zavisno od godišnjeg doba. Najveći je u jesen kada padaju kiše ili u proljeće kada se sa okolnih planinskih strana sliva ogromna količina vode.
Slano jezero privlači svojom ljepotom, netaknutom prirodom, a posljednjih godina postalo je omiljeno mjesto za druženja u krugu prijatelja i porodice.
Za ribolovce je boravak na jezeru pravi izazov, jer je jezero bogato ribom pa se često organizuju druženja i kampovanja.
Međutim, po narodnim pričama i predanjima, na mjestu gdje se danas nalazi jezero prolazili su karavanski putevi. Kako su iz pravca mora trgovci nosili so, ona bi se tokom njihovog prolaska preko polja, i za vrijeme njihovog odmora, prosipala u polju. Kažu da se so svuda nalazila, i zbog toga su mještani polje nazvali Slano polje, a kasnije i jezero.