Sindikat medija Crne Gore, nedavno je sproveo istraživanje “Medijska pismenost medijskih profesionalaca”, prilikom kojeg je detektovano da novinarski radnici u Crnoj Gori trebaju povećanu potrebu za edukacijom ali i da je medijska pismenost ključna za novinarski rad u eri digitalizacije.
Danas je u Media centru Unije slobodnih sindikata Crne Gore održana konferencija “Medijska pismenost medijskih profesionalaca”. Istraživanje se odvijalo u nekoliko faza podrazumijevalo je: desk istraživanje, istraživanje sa zaposlenima u medijima, fokus grupe i dubinski intervjui.
Rezultate istraživanja su predstavili Marijana Camović Veličković potpredsjednica sindikata medija i Dražen Đurašković autor istraživanja.
Nakon konferencije usledila je panel diskusija ”Novinarstvo u digitalnom medijskom okruženju” koju su vodili Radomir Kračković predsjednik sindikata medija, Olivera Nikolić direktorica Instituta za medije Crne Gore i Andrea Perišić novinarka.
Kakos u naveli istaživanje je sprovedeno u intervalu od mjeseca decembra 2023. godine do januara 2024. godine.
Iako je anketa je upućena na više od 300 adresa, na nju je odgovorilo 75 medijskih radnika.
Kako je saopštio autor istraživanja Dražen Đurašković, čak 89 odsto ispitanika smatra da je dobro informisana u vezi sa dešavanjima u zemlji, dok je tek 4 odsto ispitanika imalo suprotan stav.
Dodao je da 90 odsto ispitanika smatra da je u poslednjih pet godina došlo do promjene u načinu na koji se informacije prikupljaju i obrađuju.
Istraživanja su pokazala neke negativne trendove kao na primjer da čak 46 odsto ispitanika koristi internet kao način informisanja, 42 odsto ispitanika koristi portale, 9 odsto koristi televiziju, a svega po 1 posto ispitanika koristi radio i internet iz formalnih izvora.
Društvene mreže kao izvor informisanja svakodnevno ili u velikoj mjeri koristi dvije trećine ispitnika, ponekad ih koristi 24 odsto, u maloj mjeri oko 10 osto a društvene mjere nisu izvor informisanja za svega 4 odsto ispitanika.
“Kao najznačajniji razlog zašto to rade navode da se njihovi izvori nalaze na društvenim mrežama i jer zvaničnici sve više koriste društvene mreže kao kanal komunikacije umjesto direktno slanje saopštenja medijima”, naveo je Đurašković.
On je saopštio da je većina ispitanika svjesna rizika i manipulacija koje se mogu širiti najčešće putem društvenih mreža, ali da ističu neke pozitivne stvari korišćenja kao što su skraćenje vremena potrebnog za objavljivanje vijesti.
Đurašković je kazao da su istraživanjem utvrdili da su gotovo svi ispitanici, 97 odsto, zainteresovani za obuke vezano za medijsku pismenost, dok 65 odsto njih priznaje da se u medijima u kom rade ne pridaje značaj ovoj temi.
“Oni koji su kazali da su imali određene obuke, navode da su ih uglavnom organizovale nevladine organizacije i sindikati, dok se rad u redakciji fokusira na dijeljenje znanja među kolegama”, kako je dodao.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović Veličković kazala je da su rezultati istraživanja zabrinjavajući, ali ne iznenađujući jer medijsku pismenost zaposlenih u medijima treba gledati kroz širu sliku opštih uslova rada, a koji su u velikoj mjeri ograničvajući faktor kada je u pitanju praćenje trendova u profesiji.
U okviru istraživanja sprovedene su tri fokus grupe u kojima su učesnici bili medijski radnici iz različitih ciljnih grupa. Kod novinara sa kraćim radnim iskustvom termin medijska pismenost se odomaćio dok su novinari sa 15 godina i više radnog iskustva na stavu da je riječ o ,,floskuli” koja podrazumijeva srž novinarskog posla- kritičko posmatranje konteksta neke informacije.
Na osnovu s provedenog istraživanja o informisanosti novinara i drugih medijskih profesionalaca o medijskoj pismenosti, mogu se izvesti zaključci da je neophodna povečana potreba za edukacijom, da su medijski radnici u izazovu sa procesom digitalizacije, da nedostatak vremena i resursa značajno utiče na istinitost informacija, da je neophodno uložiti kolektivne napore u rješavanju ovih izazova kao i da vještačka inteligencija vrši veliki uticaj na nedostatak tačnodti informacija i povećava rizik od dezinformacija.
Tokom panel diskusije ”Novinarstvo u digitalnom medijskom okruženju”, Radomir Kračković predsjednik sindikata medija, kazao je da u Crnoj Gori trenutno ima oko 200 medija a da su preko njih 100 dgigitalni mediji.
Olivera Nikolić direktorica Instituta za medije Crne Gore, iskazala je zabrinutost u pogledu trendova mladih koji koristi digitalne medije kao način informisanosti.
“Bez kredibilnih medija nema dekomratije” dodala je.
Novinarka Andrea Perišić kazala je da nedostatak ljudskih i finansijskih resursa u medijima sprečava njihovu detaljnu provjeru što dovodi širenja dezinformacija.
Nakon panel diskusije, prisutni su imali priliku postavljati pitanja i učestovati u debati na ovoj temi.