Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima, od Adama i Eve do poslednjeg čovjeka na zemlji, darivao vječni život.
Vaskrs je pokretni praznik, koji najranije može biti 4. aprila, a najkasnije 8. maja, računato po novom, gregorijanskom kalendaru.
Vaskrsenje se slavi tri dana, hrišćani se pozdravljaju sa: „Hristos voskrese“, a odgovaraju „Vaistinu voskrese“. Tako se pozdravlja do Spasovdana, četrdesetog dana od Vaskrsa. Veliki petak, Velika subota i Vaskrs, koji je uvijek u nedjelju, najznačajniji su dani u crkvenom kalendaru. Običaj je da i oni koji rijetko odlaze u crkve, u te dane odu u hram, i pomole se za duše svojih predaka i zdravlje svojih potomaka.
Po završetku jutarnje liturgije, počinje vrijeme mrsa i vaskršnje gozbe. Vaskršnji ručak počinje u vrijeme kad je običnim danima doručak. Ručak se obavlja u porodičnom krugu. Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane i naglas čita „Oče naš“. Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani, i tada počinje tucanje. Prilikom tucanja izgovara se „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.
Razbijeno jaje pripada onome čije ga je jaje razbilo. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostala jela. Gosti se prvo daruju farbanim jajima, pa se tek onda služe kafom, pićem, ručkom…
Poslije vaskršnjeg ručka nekad je bio običaj, a danas je to samo lijepa uspomena da cijela porodica, svečano obučena, prošeta gradom i svrati na kafu i piće u neku gradsku kafanu.
Narodni običaji i verovanja:
– Ujutru se treba umiti vodom u kojoj su preko noći odstajali drijenak, zdravac, bosiljak i crveno jaje. To obezbjeđuje dobro zdravlje;
– Djecu valja protrljati crvenim jajetom po obrazima, da budu zdrava i rumena;
– Vjeruje se da na Vaskrs valja zorom ustati, a ne valja zaspati prije ponoći, jer će se, u protivnom, spavati cijelog ljeta i ništa se neće uraditi;
– U nekim krajevima Srbije, uskršnje jaje treba zakopati u mravinjak, jer se vjeruje da to donosi sreću i napredak u domaćinstvu;
– Čuvarkuća se čuva i da bi se, ako počne grad, iznijela pred kuću. Ona, vjeruje se, zaustavlja ovu elementarnu nepogodu;
– Ljuske ofarbanih jaja treba dobro smrviti da vještice u njima ne bi mogle da se prevoze preko vode;
– Za ovaj dan svaki ukućanin treba da dobije nešto novo od odjeće i obuće. Za odlazak u crkvu i svečani ručak, oblači se najljepša odjeća;
– Vjeruje se da su u sedmici od Uskrsa do Tomine nedjelje vrata raja otvorena i da duše svih koji u tim danima umru, idu pravo u raj.