,,Lovac u žitu”, Džeroma Dejvida Selindžera, moderni je roman objavljen 1951. godine, u razdoblju kasnog modernizma. U njemu je jasno izražena opozicija svijeta mladih i svijeta odraslih, te novi tip pripovjedača.
U ovom romanu, priča je ispričana iz perspektive glavnoga lika (pripovijedanje u prvom licu), a pritom je uočljiva pripovjedna tehnika- tok svijesti.
Roman opisuje dešavanja iz života Holdena Kolfilda, sedamnaestogodišnjaka koji je zbog četiri negativne ocjene i svoje nemogućnosti prilagođavanja izbačen iz škole u Pensilvaniji. Holden je u potrazi za samim sobom i svrhom svog postojanja. Radnja romana odvija se za vrijeme njegovog trodnevnog lutanja Njujorkom. Za vrijeme boravka u Njujorku susreće časne sestre, prostitutku i njenog svodnika, sestru Fibi, bivšu djevojku Seli, bivšeg druga Karla, te bivšeg profesora Antolinija.
Umjesto da mu pomognu da prebrodi krizu, svi su ga ti susreti i razgovori učinili još usamljenijim i potištenijim nego što je bio prije toga.
Holdenu često u sjećanja dolazi pokojni brat Elie. Bratova ga je smrt strašno pogodila i često bi ga se sjetio u tim teškim momentima. Najveća mu je nada u spas bila njegova mlađa sestra Fibi, koju je neizmjerno volio. Osim Fibi i Elija, ima i brata D. B.-a, koji radi kao pisac u Holivudu.
Usamljenost, potištenost, bijes, ljutnja, otuđenost, te nezainteresovanost za ljude, svijet i vlastiti život doveli su ga do depresivnoga stanja. Holden doživljava psihički slom. Simbolika naslova ,,Lovac u žitu” otkriva se u Holdenovom razgovoru sa sestrom: na Fibino pitanje postoji li išta na ovome svijetu što bi on volio da bude, Holden odgovara da bi, iako to zvuči ludo, volio da bude lovac u žitu. Drugim riječima, Holdenova je želja bila da spasi djecu kojoj prijeti pad u provaliju – svijet odraslih.
Holden se na kraju vraća kući i odlazi na liječenje.