Pravoslavni vjernici 4. avgusta obilježavaju praznik Svete Marije Magdaline, u narodu poznat kao Blaga Marija. Riječ je o jednoj od najpoštovanijih svetiteljki u hrišćanstvu, koja je ostala upamćena kao vjerna učenica Isusa Hrista i prva osoba kojoj se Hrist javio nakon vaskrsenja.
Prema Svetom pismu, Marija Magdalena bila je prisutna tokom Hristovog raspeća, a upravo je ona prva donijela apostolima vijest o njegovom vaskrsenju. Zbog toga je Crkva naziva ravnoapostolnom, ističući njen veliki doprinos širenju hrišćanske vjere.
Blaga Marija je među narodom posebno poštovana, a za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i vjerovanja koja su se sačuvala do danas.
Vjernici na ovaj dan odlaze u crkvu, prisustvuju liturgiji i pale svijeće za zdravlje i napredak svojih porodica. U mnogim domovima okuplja se porodica, a praznik se provodi u miru, molitvi i zajedništvu.
Prema narodnom vjerovanju, na Blagu Mariju ne treba obavljati teške fizičke poslove, posebno radove u polju, na njivi ili u vinogradu. Smatra se da ovaj dan treba posvetiti odmoru i molitvi, a ne napornom radu.
U pojedinim krajevima vjeruje se da na ovaj praznik nije dobro započinjati velike poslove niti donositi važne životne odluke, već ga treba provesti spokojno i dostojanstveno. Takođe, postoji vjerovanje da vrijeme na Blagu Mariju može nagovijestiti kakav će biti ostatak ljeta i rana jesen.
Iako su mnoga narodna vjerovanja dio tradicije, suština praznika je u molitvi, vjeri, dobročinstvu i sjećanju na život Svete Marije Magdaline, koja je ostala primjer odanosti, hrabrosti i nepokolebljive vjere.