Pravoslavna crkva obilježava slavu posvećenu Kozmu i Damjanu, u narodu poznatu i kao Sveti Vrači. Ovi sveci se smatraju zaštitnicima ljekarske profesije.
Prema predanju, svetitelji su pomagali i liječili ne tražeći za uzvrat ništa “radi dobitka i bogaćenja, već Boga radi” pa su u narodu poznati kao sveti Bezsrebrenici.
“Sveti Kozma i Damjan, braća po tijelu, rodom iz Azije, sijali su dobrim djelima, pa dobiše od Boga dar iscjeljenja i darovaše zdravlje i dušama i tijelima liječeći svaku slabost i svaku nemoć”, zapisao je vladika Nikolaj Velimirović.
Zapisano je, takođe, da je Kozma “ljuto zamjerio Damjanu kada je od Paladije, žene koju su izliječili od teške bolesti, uzeo tri jaja i da je čak tražio da ga po smrti ne sahrane pored brata”.
Damjan i Kozma su po hrišćanskim predanjima ostali upamćeni po tome što su besplatno liječili. Nisu pravili razliku među svojim pacijentima po nacionalnosti i vjeri. Jedino što su tražili za uzvrat od svojih pacijenata bilo je da ne izgovaraju ime Hristovo uludo, čak i ako ne žele da prihvate hrišćanstvo.
Svetitelji su sahranjeni jedan pored drugoga u mjestu Feremanu. Svetitelji Kozma i Damjan, u narodu poznati i kao sveti Vrači, predstavljaju se na ikonama i freskama u srednjevekovnoj odeždi, s kovčežićima u kojima su nosili ljekove.
Jedna od najpoznatijih fresaka s likovima svetih Kozma i Damjana nalazi se u Pećkoj patrijaršiji, iznad sarkofaga arhiepiskopa Danila Drugog.
Današnji dan je po narodnom vjerovanju dobar za molitvu za ozdravljenje. Postoji i vjerovanje da danas nije dobro raditi teške fizičke poslove i da bez prijeke potrebe ne treba izlaziti iz kuće.
Na Vraće po vjerovanju ne treba ni raditi poslove na velikim visinama.
U kalendaru Srpske pravoslavne crkve Sveti Kozma i Damjan, odnosno Sveti Vrači, nisu upisani crvenim slovom i nije obavezan post.