Prvi april većini je poznat kao dan šala i smicalica, no malo se zna da se na taj dan obilježava i Svjetski dan borbe protiv alkoholizma.
Prema posljednjim globalnim procjenama SZO, 283 miliona ljudi starijih od 15 godina živi sa poremećajima nastalim kao posljedica štetne upotrebe alkohola, što čini 5,1% ukupne odrasle populacije. Zavisnost od alkohola, kao najteži oblik poremećaja, pogađa 2,6% odraslih osoba ili 144 miliona ljudi. Najviši broj je zabilježen u Evropi i Americi, a poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola češći su u razvijenim zemljama.
Alkohol uzrokuje 3 miliona smrti godišnje (5,3% od ukupnog broja) i gubitak 132,6 miliona godina (5,1% od ukupnog broja zbog nesposobnosti (Disability Adjusted Life Years – DALY). U Evropi se procjenjuje da godišnje oko milion osoba umre od posljedica korišćenja alkohola što čini 10% svih uzroka smrtnosti (najviše njih se dešava u mlađoj životnoj dobi). Konzumacija alkohola uzrokuje smrt i nesposobnost relativno rano u životu. U ukupnoj strukturi umrlih u starosnoj kategoriji od 20 do 39 godina, 13,5% smrtnih slučajeva može se povezati sa upotrebom alkohola.
Osim zdravstvenih posljedica, štetna upotreba alkohola uzrokuje značajne socijalne i ekonomske gubitke, kako po pojedinca tako i po društvo u cjelini.
Ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u svjetskoj populaciji starijoj od 15 godina porasla je sa 5,5 litara čistog alkohola u 2005. godini na 6,4 litra u 2010. i na tom nivou bila je u 2016.
Najviši nivo konzumiranja alkohola po glavi stanovnika zabilježen je u zemljama Evropske regije SZO. I pored ovakvih podataka, uprkos dokazima o rizicima po zdravlje koje nosi, prognoze ukazuju na to da će globalna konzumacija alkohola u narednih deset godina još više porasti. Do 2025, kako kažu, očekuje se porast ukupne konzumacije alkohola po glavi stanovnika kod osoba starijih od 15 godina na 7,0 litara 2025. godine, osim ako se ne zaustave i preokrenu povećani trendovi potrošnje alkohola u pojedinim regijama.
“U Crnoj Gori je, prema podacima istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore 2017, više od 60% stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine starosti barem jedanput u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo alkoholno piće, bez značajne razlike među polovima”, navode u saopštenju.
Među mladim odraslim osobama (15 do 34 godine) skoro svaka treća osoba (65,2%) je navela da je pila akohol nekada u životu, a više nego svaka druga osoba (54,2%) je alkohol upotrebljavala u prethodnih godinu dana.
Evropsko istraživanje o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima u Crnoj Gori (ESPAD) koje je Institut za javno zdravlje Crne Gore sproveo 2019. među šesnaestogodišnjacima pokazalo je da većina (70%) ispitanika smatra da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, uz jednaki udio dječaka i djevojčica. Najdostupnijim smatraju pivo, a odmah iza njega i vino. Oni uopšte ne shvataju opasnost korišćenja alkohola pa, kada je u pitanju percepcija rizika povezanog sa konzumacijom alkoholnih pića, svaki peti dječak i više nego svaka deseta djevojčica smatraju da ne nanose štetu ni sebi ni drugima ako svakog dana popiju po jedno ili dva pića.
“Više od trećine učenika (38%) prijavilo je upotrebu alkohola u dobi od 13 godina ili u mlađem uzrastu, a gotovo osam od deset (77%) učenika u Crnoj Gori konzumiralo je alkohol bar jednom do svoje 16. (81% dječaka i 74% djevojčica). Jedan od dvadeset učenika doživio je pijanstvo u ranoj dobi, 13 godina ili mlađi, dok se svaki četvrti učenik bar jednom napio do svoje 16. godine. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da rizik od opijanja vikendom (konzumiranje pet pića zaredom u jednoj prilici skoro svakog vikenda) svaki peti učenik smatra nepostojećim ili „blagim“”, nalazi su istraživanja.
Najčešći razlozi za konzumaciju alkohola kod mladih u Crnoj Gori, kako tvrde, su pozitivna socijalna očekivanja. Skoro svaki četvrti učenik (23%) smatra da su proslave i žurke bolje uz alkohol koji im pomaže da se bolje provedu i druženja sa prijateljima čini zabavnijim.
Ovi podaci pokazuju da postoji znatno izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o alkoholu kao najčešće korišćenoj legalnoj drogi mladih, ne samo u okviru obrazovnog sistema još od najranijih razreda, već i u okviru lokalnih zajednica, pa i šire. Ovi programi bi trebalo, kako kažu, da budu ciljano usmjereni na:
promjenu normativnih uvjerenja mladih o sveprisutnoj konzumaciji alkohola kod vršnjaka;
osnaživanje mladih da ne percipiraju alkohol kao svojevrsni socijalni imperativ i neizostavni činilac dobre zabave („no booze no party“) i
razbijanje duboko ukorijenjenih socioloških predrasuda, iskrivljenih uvjerenja i mitova o alkoholu i njegovoj konzumaciji.
Najviše dokaza o djelotvornosti politika u oblasti redukcije štetne upotrebe alkohola potiče iz visoko razvijenih zemalja, shodno tome politiku i intervencije na ovom području je potrebno na adekvatan način prilagoditi lokalnom kontekstu. Svjetska zdravstvena organizacija je u nacrtu nove Globalne strategije za smanjenje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja uključila novi cilj, a to je smanjenje štetne upotrebe alkohola za 20% do 2030.
SZO je postavila šest prioritetnih oblasti za djelovanje koje bi donijele najbolje rezultate: cjenovna politika koja uključuje poreze, ograničavanje dostupnosti alkohola, zabrana reklamiranja alkoholnih pića, dostupnost zdravstvenih informacija o štetnom uticaju alkohola na zdravlje, odgovor zdravstvenog sistema i aktivnosti unutar zajednice.
“Pošto je alkoholizam kompleksan problem potrebno je raditi multisektorski, dati ulogu i važnost brojnim akterima u rješenju gore navedenih problema, počev od uprave policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika. Svaki subjekt iz svog domena itekako može doprinijeti prevenciji štetne upotrebe alkohola”, zaključeno je u saopštenju.
