Svake godine javi se 240 miliona novih slučajeva malarije, a u 60 različitih zemalja ova smrtonosna bolest ubije više od 400.000 ljudi.
Svjetski dan borbe protiv malarije 25. april – dan je kada Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ukazuje na napore za iskorenjivanje ove bolesti u svijetu.
Iako u toj borbi pomaže prva vakcina protiv malarije na svijetu koju je odobrila SZO, zbog klimatskih promjena i rasta temperature ova smrtonosna bolest mogla bi da se proširi na neke nove oblasti u kojima ranije nije viđena.
Širenje smrtonosne bolesti
„Više temperature povećavaju mogućnost komaraca da prenesu parazit malarije koji izaziva bolest”, kaže doktorka Izabel Flečer, tehnološka direktorka za naučne podatke pri dobrotvornoj organizaciji Velkam Trast.
„Klimatske promjene učiniće da više oblasti u svetu postane pogodnije za komarce koji prenose malariju.
„Kako se svijet bude zagrijevao, očekuje se da će se malarija proširivati na nove visoravni, koje su trenutno suviše hladne za prenos bolesti”, upozorava ona.
Prema UN-ovom Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), čak i kad bi sve mjere za smanjenje ugljenika koje su uvele vlade do kraja 2020. godine bile potpuno sprovedene u delo, svet bi se u ovom veku i dalje zagrijao za 3,2 stepena Celzijusa.
Globalni cilj je da se porast temperature zadrži na ili ispod 1,5 stepeni Celzijusa smanjenjem emisija ugljenika.
Pored rasta temperature, istraživači upozoravaju da padavine i vlažnost, ali i sušni uslovi, takođe mogu da izazovu brže razmnožavanje komaraca nosilaca malarije na mestima na kojima bolest nije prijavljena ranije.
„Studije su pokazale da u karipskim zemljama i Brazilu u sušnim periodima ljudi skladište više vode što stvara pogodno stanište za komarce.
„Zato u sušnim uslovima možete imati povećani prenos denga groznice”, kaže doktorka Flečer.
Strahuje se da, ako se to dešava sa denga grozncicom, moglo bi da se desi i sa malarijom.
Klimatske promene bi takođe mogle da smanje prenošenje malarije u nekim oblastima u kojima su uslovi već optimalni, zbog čega doktorka Flečer misli da će bolje razumevanje efekata rasta temperature biti ključno u neprestanoj borbi protiv ove bolesti.
„Ako izradimo projekcije rizika, moći ćemo da identifikujemo populacije koje su ugrožene i pripremimo se za intervencije u skladu s tim”, kaže ona.
Koji su simptomi malarije?
Malarija je teška infekcija koju prenose komarci, što može da dovede do smrti ako se ne postavi dijagnoza i bolest ne leči brzo.
U simptome spadaju:
- visoka temperatura, znojenje i groznica
- glavobolja i zbunjenost
- veliki umor i pospanost (naročito kod dece)
- mučnina, bol u stomaku i dijareja
- gubitak apetita
- bolovi u mišićima
- žuta koža ili beonjače
- upala grla, kašalj i otežano disanje
Izvor: Britanski nacionalni zavod za zdravstvo