Danas se obilježava Svjetski dan leptira, insekata koji svojom ljepotom zadivljuju svijet. Ime leptir nastalo je od latinske reči Lepidoptera i znači krilo sa ljuspicama.
Neke vrste naseljavaju planetu toliko dugo, da je nemoguće zamisliti današnji svijet bez njih.
Leptiri mogu da vide crvenu, žutu i zelenu boju. Lete brzinom od 20 kilometara na čas, ali ne mogu da lete ukoliko im temperatura tijela nije iznad 30 stepeni Celzijusovih.
Leptiri (lat. Lepidoptera) drugi su po veličini reda insekata, kome pripadaju dnevni leptiri, moljci i noćni leptiri.
Odrasle jedinke imaju dva para membranastih krila i usni aparat prilagođen za srkanje.
Red ima oko 180.000 vrsta podijeljenih u 127 porodica i 46 natporodica.Naučni naziv potiče od grčkih reči lepido (ljuspa, krljušt) i pteron (krilo).
Dnevni leptiri (Rhopalocera) su veliki kladus iz reda leptira (Lepidoptera). Odrasli dnevni leptiri imaju velika, često jarko obojena krila, koja vidljivo, podrhtavaju u letu. Ova grupa se sastoji od velike natporodice Papilionoidea (jedrilci) i dvije manje natporodice, skelari (Hesperioidea) i moljci-leptiri (Hedyloidea). Fosili leptira koji su pronađeni stari su oko 56 miliona godina.
Leptiri prolaze kroz potpunu metamorfozu, koja obuhvata četiri faze životnog ciklusa. Кrilati odrasli polažu jaja na biljku hraniteljku kojom će njihove larve, poznate kao gusjenice da se hrane. Gusjenice rastu, ponekad vrlo brzo, a kada se potpuno razviju, učaure se u lutku. Кada se metamorfoza završi, koža lutke se cijepa, odrasli insekt penje se, i nakon što su se krila proširila i osušila, on odleti. Neki leptiri, posebno u tropskim krajevima, imaju nekoliko generacija u toku jedne godine, dok drugi imaju jednu generaciju, a nekim vrstama koje naseljavaju hladnija staništa može biti potrebno nekoliko godina da prođu kroz cio životni ciklus.
Leptiri su često polimorfni i mnoge vrste koriste kamuflažu i mimikriju da bi izbjegle svoje predatore. Neke vrste, poput monarha i čkaljevca (engl. painted lady), prelaze velike razdaljine. Neki leptiri i moljci žive u simbiozi ili komensalizmu sa drugim organizmima (npr. sa mravima), mnoge leptire napadaju paraziti i parazitoidi, koji žive u tijelima drugih organizama, uključujući protozoe, dvokrilce, neke vrste osa i druge beskičmenjake ili su plijen drugih organizama. Neke vrste leptira su štetočine (dok su u fazi larve), jer mogu oštetiti domaće usjeve ili drveće; ostale vrste su oprašivači nekih biljaka, a gusjenice nekih vrsta leptira jedu štetne insekte. U kulturi, leptiri su popularni motiv vizuelnih i književnih umetnosti.