Procjenjuje se da u našoj zemlji godišnje 1.000 do 1.200 osoba doživi moždani udar, kazala je povodom 29. oktobra Svjetskog dana borbe protiv te teške neurološke bolesti direktorka Klinike za neurologiju Kliničkog centra i predsjednica Crnogorskog udruženja za moždani udar dr Sandra Vujović.
“Nažalost, i smrtnost je visoka. Procijenjeno je da je na nivou 2024. godine bila oko 20 odsto. Akutni moždani udar je prvo stanje hitnosti. U 85 odsto slučajeva nastaje kao posljedica začepljenja krvnog suda i to je ishemijski moždani udar. Hemoragijski je uzrokovan pucanjem krvnog suda. Izuzetno je važno prepoznati simptome moždanog udara i pacijenta hitno dovesti u bolnicu, u kojoj je dostupan neurolog”, naglašava Vujović.
Kako je naglasila u emisiji Link na Radiju Crne Gore, najčešći simptomi su oduzetost ruke ili noge, naglo nastali gubitak govora, asimetrija lica. U principu, bilo koji naglo nastali gubitak neurološke funkcije je razlog da se oboljeli odmah javi neurologu.
To je, kaže, jako bitno, jer su dostupne terapije čija uspješnost zavisi od toga je li pacijent na vrijeme doveden u zdravstvenu ustanovu.
Dr Vujović ističe da je najbolji lijek za moždani udar prevencija.
“Korekcija vaskularnih faktora rizika je od ogromnog značaja. U prvom redu, to je regulacija krvnog pritiska. Neophodno je pažljivo ga mjeriti i po potrebi mijenjati terapiju. Drugo, korekcija hiperglikemije, kao i masnoća. Ne treba dugo čekati na uključivanje terapije koja je specifična za spuštanje, posebno tih loših masti u krvi. Potrebno je i liječiti atrijalnu fibrilaciju, vrstu aritmije koja povećava rizik od moždanog udara. Potom je važno promijeniti način života. Savjetuje se apsolutni prestanak konzumiranja duvana. Isto tako i alkohola ili ga makar smanjiti na minimum, recimo neke tri do četiri jedinice nedjeljno”, istakla je dr Vujović.
Podsjeća da je jako bitna i ishrana. Za prevenciju moždanog udara preporučuje se mediteranski tip ishrane.
“To podrazumijeva što više svježeg povrća, što više ribe, maslinovog ulja, kao i svih namirnica koje sadrže visoki procenat omega tri nezasićenih masnih kisjelina. Pored toga, treba izbjegavati mesne prerađevine i visoko koncentrovane ugljene hidrate. I ono što nikome u ishrani nije potrebno, jeste dosoljavanje hrane, koje je direktno povezano sa povećanjem krvnog pritiska, a time i sa većom učestalošću moždanog udara. Veoma je važno obratiti pažnju na redovan san, san od šest do osam sati u toku dana, ali i redovan odmor. I fizička aktivnost je prijeko potrebna. Dobro je imati što više aktivnosti sa porodicom, sa prijateljima. Preporučuje se 45 minuta do sat, minimum tri puta nedjeljno”, naglašava Vujović.
Korisno je što više sprovoditi aerobne aktivnosti i ukoliko je moguće, upražnjavati ih u prirodi.
Izvor: RTCG