U Crnoj Gori je na kraju 2018. godine sa HIV virusom živjela 221 osoba, od kojih 196 muškaraca i 25 žena, saopšteno je Standardu iz Instituta za javno zdravlje. U prošloj godini umrle su dvije osobe, a prema dostavljenim podacima, većinu oboljelih čine muškarci, dok je žena sedam puta manje. Najveći problem predstavlja, kako kažu iz Institutu za javno zdravlje Crne Gore, to što je stopa testiranja veoma niska, prenosi Standard.
Sida (od frnacuskog: syndrome d’immunodéficience acquiseili) ili aids je bolest imunog sistema, sa najčešće fatalnim ishodom. Ovu bolest uzrokuje virus HIV (humani imunodeficijentni virus), koji pogađa ljudski imuni sistem i otežava borbu protiv bakterija, ostalih virusa, infekcija i bolesti.
U Crnoj Goro više je muškaraca sa HIV-om
Od početka epidemije 1989. godine, do kraja 2018. godine, u Cnoj Gori je registrovano 277 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 136 osoba, u momentu otkrivanja infekcije, bilo u stadijumu AIDS-a (49% svih registrovanih HIV pozitivnih osoba), a njih 141 je bilo ili u asimptomatskoj fazi ili u simptomatskoj non-AIDS fazi HIV infekcije.
“U istom periodu (od 1989) 56 osoba je umrlo od AIDS-a. Prema podacima iz Registra, na kraju 2018. godine u Crnoj Gori je sa HIV-om živjela 221 osoba (196 muškaraca i 25 žena), što čini da je prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,03%”, kažu iz Instituta.
Tokom prošle godine registrovana su 23 nova HIV/AIDS slučaja, dok su dvije osobe umrle od AIDS-a.
Za one koji i dalje ne znaju previše o ovoj bolesti i smatraju ona “pogađa tamo nekog drugog”, podatak da sa HIV infekcijom u svijetu živi više od 37 miliona osoba, te da je od otkrivanje ove bolesti umrlo više od 35 miliona ljudi, i te kako bi trebao da nas zamisli.
Prenosi se krvlju, spermom, dijeljenjem špriceva
HIV virus se prenosi zaraženom krvlju, spermom ili putem vaginalne tečnosti. Aktivnosti koje mogu dovesti do toga su seks bez zaštite sa osobom koja je već zaražena, dijeljenjem igle ili špriceva kontaminiranih virusom, a virus bebi može prenijeti i majka dojenjem, ukoliko je zaražena. Takođe, korisno je znati, da druge polno prenosive bolesti, kao na primjer klamidija ili gonoreja, mogu da oslabe organizam i učine osobu podložnijom HIV virusu.
“U našoj zemlji, osim testiranja po uputu ordinirajućeg ljekara, dostupno je i besplatno, povjerljivo i anonimno testiranje na HIV u Savjetovalištima za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje u Institutu za javno zdravlje i domovima zdravlja u Baru, Kotoru, Herceg Novom, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Testiranje se u ovim Savjetovalištima obavlja korišćenjem brzih testova, rezultat je gotov za pola sata”
Veliki problem predstavlja i loš odziv za testiranje.
“Testiranje u Crnoj Gori je značajno unaprijeđeno otvaranjem navedenih Savjetovališta, ali je obim testiranja, izuzimajući dobrovoljne davaoce krvi, i dalje nizak”. objasnili su nam iz Instituta.
Srbija i Hrvatska
Prema procjenama, u Srbiji ima 3.500 ljudi koji imaju virus HIV-a. Trećina njih ne zna da je inficirana, jer nema zdravstvene probleme. U Srbiji je od početka 2018. godine kod 130 osoba dijagnostifikovana HIV infekcija, 41 osoba je oboljela od side, a 12 je umrlo od posljedica te bolesti, podaci us Instituta za javno zdravlje “Milan Jovanović Batut” .
Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do decembra 2018. godine zabilježeno je ukupno 1.618 osoba (1.431 muškarac i 187 žena) kojima je dijagnostifikovana infekcija HIV-om, od čega ih je 519 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od HIV-a/AIDS-a umrla 271 osoba.
Do decembra 2018. godine u Hrvastkoj su zabilježene 72 nove dijagnoze infekcije HIV-om i AIDS-a, što je na razini prošle godine.