Vršnjačko nasilje često nosi teške posljedice, prije svega za žrtvu ali i po nasilnike i ukazuje na dublje probleme ne samo porodičnog već i društvenog okruženja u kojem djeca odrastaju. Zbog toga je potrebno uključivanje svih institucija da se preventivno djeluje.
Sagovornici Pobjede saglasni su da je neophodan sistemski pristup, a iz Ministarstva prosvjete najavili su skorije sastanke sa svim direktorima osnovnih i srednjih škola kako bi zajednički, kroz dijalog, došli do modela za prevenciju ove pojave.
Iz nevladine organizacije „Juventas“ kažu da iako djeluje da je nasilje u Crnoj Gori manje izraženo nego u regionu, to ne smije da „uljuljka“ nadležne i da se negativnim trendovima može suprotstaviti samo pametnom državnom politikom u ključnim oblastima, prije svih obrazovanju i socijalnom staranju.
Portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić kazala je za Pobjedu da sistemski pristup u prevenciji vršnjačkog nasilja podrazumijeva uključivanje i drugih relevantnih sektora, kao što su zdravstvo, socijalni sektor, policija, lokalna zajednica, nevladine organizacije. Na planiranim sastancima sa upravama škola, pojasnila je ona, biće riječi i o eventualnom angažmanu školskog policajca, kao jedne od mjera prevencije.
“Programi prevencije vršnjačkog nasilja u školi veoma su važni, kao i stalno praćenje i procjenjivanje njihovog uticaja. Škola je ključno mjesto za rano prepoznavanje ovih problema i za preventivne, rane intervencije”, kazala je Lekić.
Ona je objasnila da osim potencijalne mjere, policajca u školskom dvorištu, obrazovne ustanove u odnosu na broj đaka imaju pravo na jednog pedagoga ili psihologa ili pravo da angažuju oba stručnjaka, što je, takođe, uslovljeno brojem djece.
“Upravo zbog važnosti ovog pitanja postoji i mogućnost da dvije ili više ustanova koje zajedno ispunjavaju uslove u pogledu broja učenika i koje se nalaze na teritoriji iste opštine, mogu imati jednog pedagoga ili psihologa”, dodala je Lekić.
Poručila je da u Ministarstvu rade na strateškom i strukturnom suzbijanju pojave vršnjačkog nasilja, ali i da očekuju aspolutnu posvećenost vaspitno-obrazovnih ustanova.
“I to ne samo kroz dosljedno poštovanje procedura nakon što se nasilje eventualno dogodi, već i u dijelu prevencije, kroz učešće nastavnog kadra u obukama, te kontinuiranom radu sa djecom i uspostavljanjem jasnih pravila funkcionisanja škole”, naglasila je Lekić.
Unija srednjoškolaca je zajedno sa NVO „Juventas“, nedavno poslala dopise srednjim školama da se izjasne o evidentiranim slučajevima vršnjačkog nasilja, programima prevencije i načinima djelovanja nakon što dođe do nasilja. Od 52, samo 15 srednjih škola je odgovorilo i sve su saglasne sa stavom da se na prevenciji nasilja mora više raditi.
Pobjedi je iz Unije srednjoškolaca rečeno da u četiri škole, od njih 15, nije evidentirano nasilje, dok ostale nijesu dostavile te podatke, ali su navele da se uglavnom radi o verbalnom nasilju. Fizičko nasilje je, kako su istakli, zabilježeno u rijetkim slučajevima.
Predsjednik Unije Jovan Bojović smatra ohrabrujućim što postoje škole koje su spremne da ulože napore kako bi dale doprinos u rješavanju ovog problema.
“Ne možemo reći da imamo škole koje nijesu zainteresovane za rješavanje pitanja vršnjačkog nasilja, već da nemaju jasnu sliku o tome koliko je zapravo ovaj problem sve zastupljeniji i koliko truda treba da se uloži da bismo se sa ovim problemom manje susrijetali”, ocijenio je Bojović.
Prema podacima koje su dobili u Uniji, pojedine škole u prevenciji vršnjačkog nasilja sprovode Vladin program zaštite od nasilja i diskrimacije, koji se realizuje kroz predavanja i radionice, dok u nekim školama postoje i timovi za zaštitu od nasilja, koji čine direktor, pedagog i nastavnik.
Bojović ističe da se iz odgovora koje su dobili zaključuje da škole nakon incidenta koji registruju problem pokušavaju da riješe dijalogom između sukobljenih učenika. U medijaciju su uključeni psiholozi ili pedagozi.
“U domenu disciplinskih postupaka izriču se vaspitne mjere opomene, ukora ili isključenje iz škole”, naveo je sagovornik Pobjede.
U nevladinoj organizaciji „Juventas“ kazali su da se u prevenciju vršnjačkog nasilja moraju ujednačiti prakse svih ključnih institucija, kako u ministarstvima prosvjete, rada i socijalnog staranja, zdravstva i pravde, tako i u upravama i savjetima škola, kao i učeničkim parlamentima.
Izvršna direktorica ove NVO Ivana Vujović kazala je da svim školama nije jednako važan stav učenika.
“U školama vlada nenasilna atmosfera, u nekima nasilje postoji ali se ne prepoznaje kao takvo.U nekim postoje stalni programi prevencije, a uprave pojedinih škola se osjećaju nedovoljno sigurno kada su u pitanju načini na koje mogu reagovati u prevenciji nasilja ili onda kada se ono desi”, kazala je Vujović za Pobjedu.
U „Juventasu“ ih brine odsustvo održivog ulaganja od Ministarstva prosvjete radi ujednačavanja praksi za prevenciju nasilja, što, kako je navela Vujović, uključuje i adekvatnu podršku za djecu koja čine nasilje.
“Škole nijesu dovoljno povezane sa drugim institucijama, ali nedostaje i aktivnija uključenost savjeta roditelja i učeničkih parlamenata”, kazala je Vujović.
Ona smatra da je potrebno organizovati radionice na temu tolerancije i prihvatanja različitosti, kao i mirnog rješavanja sukoba.
“Potrebno je osmisliti i programe vezane za senzibilizaciju roditelja, ali važno je jasnije promovisati i edukativne programe o kulturi nenasilja, poput programa ‘Borba protiv govora mržnje na internetu’, smatra Vujović.