Crnogorsko društvo je i dalje duboko patrijarhalno, preplavljeno rodnim stereotipima i predrasudama. Sigurna ženska kuća se već dvadesetjednu godinu bori protiv snažno ukorijenjene diskriminacije žena koja počinje prije rođenja, a manifestuje se kroz neravnopravnost u svim oblastima života.
“Ove godine želimo da skrenemo pažnju javnosti da su umjetnost, politika i budućnost ženskog roda.
Žene u Crnoj Gori su se u umjetnost uključile tek prije pedesetak godina kada je bio podvig biti umjetnica i tek od otvaranja Likovne akademije na Cetinju situacija počinje da se mijenja te umjetnice zauzimaju vidljivija mjesta na likovnoj sceni i u kulturnom životu Crne Gore. Ipak podaci pokazuju da od 2006. godine do danas svega 14 umjetničkih radova u autorstvu žena je otkupio Umjetnički muzej Crne Gore što je manje od 4% od ukupnog broja radova. Još uvijek se ne može govoriti o zastupljenosti žena u muzejskim zbirkama i institucijama u Crnoj Gori”, kazali su iz Sigurne ženske kući.
Politika je, uopšteno, sfera dominacije i tzv. „krug moći“, pa je dodatno otežan ulazak ženama. Prisustvo rodnih stereotipa direktno utiče i na nedovoljnu zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama i pozicijama na visokom nivou. Podaci pokazuju da je tokom 2019. godine, od ukupnog broja diplomiranih na osnovnim studijama 56,7% ženskog, a 43,3% muškog pola. Magistarske studije završilo je 64,8% ženskog, a 35,2% studenata muškog pola. Sa druge strane na rukovodećim pozicijama žena ima 35,8%, a muškaraca 64,2%. Iako je posljednjih godina napravljen pomak u osvješćivanju žena o potrebi da budu više uključene u političkom životu, Crna Gora je i dalje veoma daleko od ispunjavanja međunarodnih standarda koji se tiču ravnopravne zastupljenosti polova u politici.
