Novi izvještaj Svjetske banke (SB) o mogućnostima poslovanja u 190 zemalja svijeta u narednoj godini Doing Business 2019 pozicionirao je Crnu Goru na 50. mjesto, što i nije loša pozicija iako je za osam gora od prošlogodišnje, pišu Dnevne Novine. Međutim, započeti biznis nije lako, jer se naša zemlja u toj oblasti nalazi na 90. mjestu.
Prema sveukupnoj lakoći poslovanja, naša zemlja je sakupila 72,73 poena. Bolje su u regionu rangirane Makedonija na desetom, Kosovo na 44. i Srbija na 48. mjestu, dok je Albanija na 63. a Bosna i Hercegovina na 89. poziciji nove liste.
Za podatke iznesene u ovogodišnjem izdanju, stručnjaci SB su kao relevatne koristili one iz Glavnog grada, kao najvećeg poslovnog centra u državi. Prema njima, za registraciju malog društva sa ograničenom odgovornošću firme koje ima između deset i 50 zaposlenih potrebni su jedan euro osnivačkog kapitala, osam procedura u 12 dana, i 1,3 odsto prosječnog prihoda po glavi stanovnika od 7.350 dolara. Upravo nepostojanje obaveznog minimalnog kapitala i kraće vrijeme za otvaranje preduzeća značajno utiču na bolji rang zemalja u okruženju. Poređenja radi, u Sloveniji se procedura besplatno završi u tri koraka i za osam dana.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun za Dnevne novine komentariše da ima prostora za unapređenje poslovnog ambijenta.
“U Kini je potreban jedan sat da registrujete preduzeće. Možete to i elektornskim putem, naravno. Pa, čemu toliki tehnološki napredak ako ga ne koristimo?
U nekim državnim institucijama još se ručno zavode dopisi, dok u drugim možete da koristite prednosti interneta. Problem je što naša administracija ne radi ujednačeno i Vlada to treba da unificira”, kaže naš sagovornik.
Crna Gora je na 75. mjestu kada je u pitanju dobijanje građevinskih dozvola, do kojih se stiže kroz osam procedura, 152 dana čekanja i dodatnih troškova od 9,6 odsto knjigovodstvene vrijednosti nekretnine. Glavni problem još od 2009. godine predstavlja stroga zakonska procedura zbog posebnih dozvola koje se odnose na zaštitu životne sredine, što je i produžilo vrijeme čekanja na dozvolu. Za registraciju vlasništva potrebno je šest procedura i 69 dana, kao i 3,2 odsto godišnjih prihoda po stanovniku, i tu smo zauzeli 76. mjesto. Ispod prosjeka regiona i razvijenih zemalja pozicionirani su zaštita manjinskih vlasnika i oporezivanje. S druge strane, za međunarodnu trgovinu, prinudnu realizaciju ugovora i rješavanje pitanje insolventnosti Crna Gora se pozicionirala iznad 47. mjesta među 190 zemalja svijeta.
Firme koje kreću u poslovanje iz Crne Gore najlakše dolaze do kredita i po tom kriterijumu zauzimamo 12 mjesto na globalnoj listi. Sa skorom od 85 poena, daleko smo ispred prosječnih od 68,7 koliko iznosi za region Evrope i Centralne Azije kome pripadamo u sklopu ovog istraživanja.
“To je odličan pokazatelj. Ali, sam za sebe ne znači mnogo za Crnu Goru, jer je to samo segment cjelovitog biznisa. Pristup finansijskim sredstvima je poboljšan prvenstveno zbog dobro postavljene pozicije Investiciono-razvojnog fonda u sistemu. Naravno, i blagi pad opštih
kamata sa trendom daljeg pada ima pozitivan uticaj. Banke su stabilne, solventne i likvidne, a depoziti rastu što jača kreditini potencijal”, potcrtao je Drecun.
Uz to, imamo najbolji indeks snage zakonski regulisanih prava, pa za SB u tome predstavljamo primjer najbolje svjetske prakse. Slabiji skor od pet poena, spram maksimalnih osam koji imaju 42 zemlje svijeta, naveden je za količinu informacija koje se mogu dobiti prilikom kreditiranja. Kreditni registar pokriva 56,6 odsto punoljetnog stanovništva što je dvostruko više od prosjeka regiona, ali i najrazvijenih zemalja OEBS-a. Prema podacima koje je prikupila SB, u registru je 224.490 pojedinaca i 12.085 kompanija.
Pozicija naše zemlje možda bi bila i bolja, da posoji kreditni biro kao posebna institucija koja prikuplja podatke o svim zaduživanjima pojedinaca i kompanija. Ipak, pristup takvom tipu podataka u ovom trenutku može da ima samo Centralna banka Crne Gore. K.J.
Problemi koje niko ne rješava
Od deset oblasti u kojima se mjeri brzina i efikasnost započinjanja biznisa, najgora je pozicija procedura vezanih za dobijanje priključka električne energije 134 mjesto. Naime, za električni priključak potrebno proći sedam procedura, čekati 142 dana i platiti čak 418,7 odsto prosječnog prihoda po stanovniku, ako izvor podataka, navedena je Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), iako je za ovaj dio posla zadužen Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS).
“To je posledica lošeg upravljačkog kapaciteta bivšeg menadžmenta, koji je najviše uložio u brojila da bi se bolje vršila naplata i u neke marketinške ugovore. Vrlo malo se uložilo u samu infrastrukturu. Zato kad jako zagrmi nema struje po pola dana. Tržište energije nema direktno veze sa tim.jerse radi o tehničkim problemima koje niko ne rješava”, kaže Drecun i dodaje kako “nije dobro ako smo u vrhu po jednom, a na dnu po drugom pokazatelju”.