Uskrs je najradosniji hrišćanski praznik i uvijek se slavi nedeljom. Bez obzira što se uvijek slavi istog dana datum proslavljanja Uskrsa se iz godine u godinu, kao i svaki pokretni praznik, pomjera.
Praznuje se posle jevrejske Pashe u prvu nedelju posle punog mjeseca, posle proljećne ravnodnevnice. Kod istočnih hrišćana, Uskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja, a kod zapadnih hrišćana uvjek pada između 22. marta i 25. aprila.
Pravoslavni Vaskrs nikada ne može da bude prije jevrejskog praznika Pashe. Osnov za ovo se nalazi u Jevanđeljima. Pasha je praznik koji traje 7 dana i obiljeležava egzodus Jevreja iz Egipta. Tajna večera je, prema predanju, bila upravo vezana za ovaj jevrejski praznik, a kako je ona bila prije raspeća, ni Uskrs ne može da bude pre Pashe. Nesporazumi oko izračunavanja tačnog datuma Vaskrsa koji su postojali u ranom hrišćanstvu riješeni su na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine.
Zaslugom svetog cara Konstantina donijeta je saborska odluka o praznovanju najvećeg hrišćanskog praznika koja se može svesti u četiri tačke: Vaskrs se uvijek slavi posle proljećne ravnodnevnice, posle jevrejske Peshe (14. nisan) i posle punog mjeseca. Poslednji uslov je da se Vaskrs uvijek slavi u nedelju. Hrišćani na Istoku i na Zapadu slavili su zajedno Vaskrs do 1582. godine kada je reformom uveden gregorijanski kalendar koji je razbio to jedinstvo.
2014. godine pravoslavni i katolički vjernici proslavili su ovaj najveći praznik istoga dana, 20 aprila, a isto se desilo i 2017. godine. Najveći mogući razmak između katoličkog i pravoslavnog Vaskrsa je pet nedelja, kao 2016. godine. Do sredine 21. vijeka katolici i pravoslavci slaviće 14 puta Vaskrs istog dana. Prvi sledeći desiće se 20. aprila 2025. godine.
Kod pravoslavaca specifičan uskršnji pozdrav je „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“, dok katolici samo kažu „Sretan Uskrs“.
U tradiciji mnogih naroda, simbolika šarenih jaja vezuje se za novi početak, napredak i radost novog života. Ona imaju ulogu čuvara kuće i zaštitnika ukućana.
Svaka pravoslavna porodica sprema šarana jaja kojima se gosti i domaćini između sebe tucaju. Ona se na Vaskrs jedu prije ostalih đakonija, a poklanjaju se i gostima.
Uskrs je za katoličke vjernike središte čitave liturgijske godine. Kako se slavi u proljeće, i samo novo godišnje doba simbol je ponovnog stvaranja, a svrha mu je da nam da hrabrost i nadu za još jednu godinu. Najčešći uskršnji simboli su bojena jaja, uskršnja košara i uskršnji zec, koji je ujedno i najomiljeniji.
Farbanje jaja
Farbanje jaja za Uskrs je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja. Kod pravoslavnih hrišćana jaja se po tradiciji farbaju na Veliki petak. Ali ne moraju uvek biti industrijske boje, koristiti se mogu i brojne prirodne materije.
Jaja možemo sami da ofarbamo, a uz nekoliko dobrih recepata možemo biti sigurni, da u uskršnja jaja neće dospjeti boje koje mogu da izazovu nepotrebne alergije. Koristeći prirodne boje vaša uskršnja jaja će biti ne samo lijepo obojena i dekorisana, već i mnogo ukusnija i zdravija.
Obilje boja iz prirode
Određene vrste povrća, voćnih bobica i začina daju čitavu paletu boja i različitih tonova. U tom slučaju vodi za kuvanje treba dodati određene delova biljaka, bobice ili sokove. Evo nekoliko primera:
ŽUTA – cvjetovi kamilice, maslačka, kurkuma u prahu, list breze, kora limuna ili narandže
NARANDŽASTA – crvena aleva paprika, ljuske crnog luka
CRVENA – sok od cvekle iz konzerve, smrznute maline, borovnice, kupine, ljuske crvenog luka, brusnice, čaj od šipka
SMEĐA – list i ljuska oraha, list hmelja, kora drveta šljive, ljuske crnog luka, jaka crna kafa ili crni čaj
PLAVA – sok od borovnice, listovi crvenog kupusa
ZELENA – listovi spanaća, kopriva, zeleni čaj, listovi nane
BORDO – sušeni cvetovi kantariona
Pripremanje tečnosti za kuvanje:
Usitnjene djelove biljki, kore i bobice voća potopiti u vodu za kuvanje, pustiti da odstoje jedno vrijeme, zatim sve to dobro prokuvati, a onda procijediti kroz gazu, sito ili filter za kafu. U tako pripremljenoj tečnosti se kuvaju jaja.
Prilikom izbora jaja voditi računa o kvalitetu. Najbolje je koristiti jaja iz organske proizvodnje. Prepoznati ih tako što se voditi računa da na kodu na pakovanju prva cifra bude nula.
Izvor: Dijaspora tv