Poremećaj svakodnevice i nove emocije proizvode strah i strepnju, a zbog toga mentalno zdravlje može biti narušeno. Ekipa portala Mladi Berana razgovarala je sa psihologom i sistemski porodičnim psihoteraputom u edukaciji Marijom Varajić i otkrila koliko je korona virus uticao na psihu.
“Prognoze koje su neizvjesne, nemogućnost planiranja, ograničenje kretanja, izolacija i crne brojke konstantno vrše pritisak na psihičko stanje pojedinca. Pandemija je sa sobom donijela puno promjena koje su se počele manifestovati prvenstveno na porodičnu strukturu i na strukturu kompletnog društva. Sve se desilo brzo i bez najave, dok smo još obrađivali značenje riječi korona, našli smo se u izolaciji. Ograničeni mnogim aktivnostima koje smo svakodnevno obavljali, sve je postalo drugačije. Naši poslovi, školovanje, odnosi sa našim okruženjem je postalo drugačije, savjetuje se društvena distanca bez fizičkog kontakta. Kupovina se promijenila, poslovi su se masovno počeli obavljati od kuće što povlači za sobom izolovanost od društva. Ono što u ovom trenutku najviše izaziva naše mentalno zdravlje je to što ne možemo da utičemo na ove promjene jer su izvan naše kontrole. Situacija u kojoj se nalazimo se ne može promijeniti, savjetuje se da ostanemo kod kuće i da tako utičemo na situaciju u kojoj se nalazimo. Zbog toga što se život promijenio preko noći naše vrijednosti i stavovi i vjerovanja su na udaru, emocije trpe i mijenjaju se iz dana u dan i naše mentalno zdravlje je na udaru. Izolacija nije prirodno stanje, mi volimo da smo u grupi, volimo da smo u gužvi, teško je rutine promijenti. Medjutim posledice dugotrajne izolacije imaće naročito ljudi koji imaju već psihičke probleme, blaže probleme sa mentalnim zdravljem će osjećati cijelo društvo. Prvi savjet kako bi sačuvali svoje mentalno zdravlje je da moraju da postoje rutine, treba da se osmisli plan, dnevni plan za cijelu porodicu, od buđenja, kuvanja kafe, čak i osobe koje same žive da naprave plan dnevnih aktivnosti. To je važno da bi se napravila struktura i da bi se održao privid normalnog funkcionisanja. Bitno je da se stvori osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, da smo u nečemu bili aktivni tokom dana, da vrijeme nije prošlo u ležanju, opsesivnom gledanju tv i vijesti i čitanju nepotrebnih informacija”, kazala je Varajić.
Socijalna distanca, izolacija i nove mjere dovode do anksioznosti i depresije.
“U toku prvog talasa oboljijevanja od koronavirusa na teritoriji Crne Gore organizovane su linije psihološke podrške i pomoći svim građanima, na telefonskim linijama bili su psiholozi i psihoterapeuti i ljudi koji su prvenstveno obučeni za pružanje prve pomoći kada je mentalno zdravlje u pitanju, tačnije ljudi obučeni za intervencije u krizi. Telefosnki kontakt je bio anoniman što je dodatno ohrabrilo građane da pozovu i potraže pomoć. Moram primijetiti da se u tom dijelu djelovalo na adekvatan način, ali svijest nekih građana nije razvijena u toj mjeri, te su savjete tražili od nestručnih lica. Bili smo u situaciji da su razni psiholozi i psihoterapeuti nudili pomoć na raznim internet platformama, ali tu je postojao rizik, jer je bila potrebna dodatna vještina I znanje kada je u pitanju intervencija u krizi, a ne uslovno rečeno „lijepa riječ“. U Crnoj Gori je veoma mali broj ljudi koji je obučen da radi intervencije u krizi. Tokom prvog talasa koronavirusa ja i moja koleginica Nena Mitrović Radojičić kao psiholozi i sistemski porodični psihoterapeuti u edukaciji smo na internet platformi „instagram“ formirali stranicu ,,psihološki kutak” sa ciljem da podižemo svijest o važnosti mentalnog zdravlja kroz objave koje su bazirane na raznim psihološkim i psihoterapijskim temama. Ljudi se javljaju za pomoć, podršku, a najviše oni koji se nalaze u stanju panike i beznadežnosti, anksioznosti I depresivnog stanja. Povećava se broj ljudi koji pate od anksioznosti i depresije ali i pojačan intezitet kod osoba koje su prethodno patile od pomenutih stanja. Ono što dodatno pojačava stanja anksioznosti i depresije su izolacija, socijalna distanca, i sve druge mjere koje se mijenjaju u zavisnosti od broja oboljelih”, dodala je.
U Crnoj Gori i dalje postoje predrasude o odlasku kod psihologa.
“U svim razvijenim zemljama odlazak kod psihologa i psihoterapeuta je postao svakodnevnica, na žalost u Crnoj Gori još uvijek to nije zavladalo u mjeri u kojoj mi očekujemo. Postoji mali broj ljudi koji stavljaju svoje mentalno zdravlje ispred svog fizičkog zdravlja, svjesni da je to neraskidiva veza koja je veoma važna za kvalitetno funkcionisanje. Taj mali broj ljudi želi da unaprijedi svoje mentalno zdravlje i odlazi redovno kod psihologa i psihoterapeuta, dok sa druge strane imamo kategoriju ljudi koji odlazak kod psihologa i psihoterapeuta vezuju se razne predrasude od kojih će se najčešće čuti ona da psihološku pomoć traže oni ljudi „sa kojima i nije baš sve u redu „. Ljudi se stide da kažu da imaju problem i ne žele tu vrstu pomoći, sve svoje problem potiskuju do trenutka kada negativne emocije počinju da se manifestuju na fizičko zdravlje koje biva narušeno do te mjere da se mora potražiti stručna pomoć. Mi konstantno apelujemo na naše građane da na vrijeme potraže stručnu pomoć jer, predrasude nam samo donose veće probleme kada je u pitanju mentalno zdravlje. Podizanjem svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, nadamo se nekom boljem vremenu u kojem neće biti stereotipa i predrasuda. Kada potražite pomoć psihologa i psihoterapeuta vi zapravo problemu pristupate zdravo, preuzimate odgovornost za svoje ponašanje, i odlučujete da se sa problemima uhvatite u koštac, što je odličan prvi korak koji vodi ka pozitivnoj promjeni. Kod psihologa možete poći i po savjet, razgovarati o problemima koji vas muče. Briga o mentalnom zdravlju bi trebalo da bude mnogo važnija od bilo kakvih predrasuda.
Preporuka svih nas koji se bavimo pozivom psihologa i psihoterapeuta je da je potrebno potražiti stručnu pomoć u onom trenutku kada vaše emocije postanu prepreka u svakodnevnim aktivnostima i funkcionisanju”, ističe ona.
Za kraj, Marija Varajić za naš portal govori o tome kako prevazići ovo teško i drugačije vrijeme po mnogo čemu.
“Svi različito reagujemo u izmjenjenim životnim prilikama kao što je ova u kojoj se nalazimo već duži vremenski period. Sve promjene sa sobom nose stres koji se može manifestovati na različite načine, u ovom trenutku to je strah i strepnja za sebe i svoje najbliže, gubitak apetita ili povećano uzimanje hrane ili prejedanje koje je usko povezano sa emotivnim stanjem pojedinca, poteškoće u koncentraciji, bježanje u san ili nesanica, prolongirana tuga, briga, depresivne episode ili depresija, pogoršanje kod psihijatrijskih bolesnika. Korona će nas promjenti u mnogim segmentima funkcionisanja, emotivnim, ljudskim, bliskim i pri upoznavanju nas samih što znači da je neophodno da razvijemo otpornost na stres, to je jako važno u ovoj situaciji jer smo svakodnevno izloženi stresu. Situacija u kojoj se trenutno nalazimo proizvodi anksioznost i anksiozni napad koji su produkt našeg mentalnog procesa, mi ga stvaramo u sebi, to nije bolest koja nas je uhvatila to je stanje koje je produkt naših misli. Kako je nastalo u mislima tako mislima može i da nestane. Preporuka je da ograničimo svoje vrijeme, kada kažemo ograničeno vrijeme mislimo na izloženost informacijama na dnevnom nivou, birajte sadržaje koje ćete pratiti, izvori informacija koji su vam na raspolaganju dozirajte u što kraćem vremenskom intervalu. Informacije koje se plasiraju svakog dana mogu izazvati visok izvor stresa koji može biti uzrok problema u mentalnom zdravlju. U ovakvim otežanim uslovimima možemo da doprinesemo očuvanju svog mentalnog zdravlja tako što ćemo: biti informisani ali ograničiti vrijeme informisanja, slušati savjete i preporuke stručnih ljudi, održavati socijalne kontakte sa bliskim ljudima i prijateljima preko telefona i društvenih mreža, organizovati svoj dan koji će biti pun zabavnih aktivnosti koje možemo obavljati individualno ili sa svojim ukućanima. Važno je da budemo odgovorni i da pružamo podršku i pomoć, važno je da budemo empatični i da održavamo svoje emocionalno zdravlje. Obavezno je uključiti fizičku aktivnost koja je veoma važna za naše mentalno zdravlje, izlaziti svakog dana na svjež vazduh koji doprinosi raspoloženju i smanjenju napetosti, ograničiti vrijeme brige-ukoliko imamo neke određene brige a imamo ih svi,odrediti dio dana kada ćemo brinuti,
fokusirati se na sadašnji trenutak i zdrav način života, jer konstntano razmišljanje o prošlosti i budućnosti pojačava napetost, brigu i izaziva pojačano stanje anksioznosti.
Takođe jedna od preporuka je da se osjećate i razmišljate na pozitivan način, što će uticati na smanjenje stresa i situaciju u kojoj se svi nalazimo učiniti bar malo podnošljivom”.