Skoro 60 odsto ispitanika, odnosno 58,9 odsto, smatra da ne bi trebalo uvesti vjeronauku u škole, dok 22,7 odsto ima suprotno mišljenje, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) i agencije DAMAR.
Istraživanje sprovedeno u okviru zajedničke inicijative “CG puls”, pokazalo je da 18,4 odsto ispitanika ne zna kako da se izjasni po tom pitanju. Kako prenosi Pobjeda, na predstavljanju istraživanja je ocijenjeno da političari vještački pozicioniraju teme koje nijesu prioriteti za građane i da na taj način probubljuju podjele. Kako je saopšteno, zbog toga dominira uvjerenje da se država kreće u lošem pravcu, da prihodi građana i građanki nisu bolji.
Analiza, rađena na uzorku od 1.007 ispitanika u prvoj polovini oktobra, pokazala je da je 21,3 odsto građana u prošloj godini mislilo da se Crna Gora kreće u pogrešnom smjeru, dok sada to misli njih 26,3 odsto. Porast je zabilježen i kod građana koji smatraju da se Crna Gora kreće u veoma pogrešnom smjeru – sa 14,2 odsto u prošloj, na 19,6 odsto u ovoj godini.
Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je “danas nešto manje od trećine onih koji misle da Crna Gora ide u veoma dobrom ili dobrom pravcu, dok ih je prošle godine bilo nešto više od trećine”
“U ukupnom zbiru, porastao je broj onih koji vjeruju da su tekuća kretanja pogrešna, pa ih je tako danas 45.9 odsto, u odnosu na 35.5 odsto od prošle godine“, kazala je Uljarević.
Ona je pojasnila da je mlađa populacija natprosječno nezadovoljna, kao i oni koji se izjašnjavaju kao Albanci, Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani i Hrvati.
“Nezadovoljstvo kod tih nacionalnih skupina je u najmanjem slučaju oko 60 odsto, dok kod nekih ide i do 75 odsto”, dodala je Uljarević.
Ona je dodala da su nacionalno opredijeljeni Srbi i ispitanici nižeg obrazovnog nivoa optimističniji u pogledu pravca kretanja društva.
“Građani i političari imaju različite prioritete i agende. Ta je diskrepanca veoma vidljiva u onom što političari pozicioniraju kao teme nasuprot onom što građani prepoznaju kao probleme”, rekla je Uljarević.
Ona je dodala da su građani ujedinjeni u brizi za pristojan i dostojanstven život, i izuzev pitanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, sve teme političara ne smatraju bitnim.
“Građani, kao najprepoznatljivije teme koje naglašavaju političari, navode SPC i temeljni ugovor, njih 28,2 odsto, zatim identitetska pitanja koja uključuju i popis, njih 17,4 odsto, pa borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, njih 16,8 odsto” , navela je Uljarević.
Ona je dodala da centralna pitanja za građane predstavlja nezaposlenost, borba protiv korupcije i unaprjeđenje životnog standarda, za 17 odsto.
“Većinski ih mnogo manje interesuje priča oko SPC i temeljni ugovor, kao i identitetska pitanja. Takva disproporcija ukazuje na otuđenost političara od građana”, rekla je Uljarević.
Ona je kazala da natprosječnu podršku uvođenju vjeronauke daju ispitanici od preko 65 godina, bez obrazovanja i srpske nacionalnosti, kao i hrvatske manjine. Kako je navela, snažni protivnici su među Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima i Albancima, kao i među onima koji imaju više ili visoko obrazovanje.
“Nalazi pokazuju da 47,7 odsto građana smatra da nova vlast nije ispunila obećanje da neće biti revanšizma prema političkim neistomišljenicima, dok njih 26,2 osto vjeruje da je to to obećanje ispunjeno”, kazala je Uljarević.
Izvršni direktor DAMAR-a Vuk Čađenović je kazao da 54,5 odsto ispitanika smatra da mjesečni prihodi domaćinstva nijesu dovoljni da pokriju živote troškove u toku mjeseca, što je blagi porast u odnosu na prošlogodišnje istraživanje.
“Danas 31,8 odsto građana smatra da su prihodi dovoljni, što je osjetan pad u odnosu na prošlogodišnji nalaz kada je to mišljenje imalo 40 odsto ispitanika”, kazao je Čađenović.
On je kazao da podaci opominju na osjetno povećanje nezadovoljstva i indiferentnosti u odnosu na percepciju budućnosti u Crnoj Gori.
“U odnosu na prošlu godinu, kada je 16,7 odsto ispitanika iskazalo pesimizam, ove godine 32,6 osto smatra da će biti gore nego prije promjene”, rekao je Čađenović.
Kako je naveo, mišljenje da će sve biti isto ima 32,7 odsto građana.
“Najvidljivija je promjena kod optimističnih – 23,4 odsto građana smatra da nas očekuje bolja budućnost, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada je 44 odsto bilo tog stave”, kazao je Čađenović.
On je naveo da se, sa 44,1 odsto prošle godine na 23,4 odsto ove, smanjio broj onih koji smatraju da je njihova budućnost bolja nego prije promjene vlasti.
“Povećan je broj onih koji svoju budućnost vide isto kao i prije promjene vlasti – sa 23,1 odsto na 32,7 odsto. Sa “ne znam” je odgovorilo 11,3 odsto građana ove godine, a prošle 16,4 odsto”, dodao je Čađenović.
On je naveo da najveći procenat ispitanika, njih 22,8 odsto, smatra da su Vlada i premijer Zdravko Krivokapić odgovorni za eskalaciju krize 5. septembra na Cetinju. Kako je dodao, na drugom mjestu su oni koji smatraju da je odgovoran predsjednik države, odnosno njih 22 odsto, dok je 18,6 odsto odgovorilo da ne zna ili odbija da odgovori na to pitanje. Kako je kazao, 42,2 odsto ispitanika smatra da je Vlada dala prioritet vjerskim pravima jedne vjerske zajednice, a njih 30,4 odsto da je našla balans u obezbjeđivanju vjerskih prava i slobode okupljanja.
“Manje od trećine smatra da je Vlada po svaku cijenu trebalo da omogući ustoličenje mitropolita Joanikija, dok četvrtina misli da je trebalo da se zabrani i ustoličenje i protesti”, naveo je Čađenović.
Kako je dodao, 23 odsto ispitanika smatra da je Vlada trebalo da dogovori sa SPC odlaganje ustoličenja dok se tenzije oko tog pitanja ne smanje.
Izvor: Mina