Inspekcija rada je u prvih 11 mjeseci zatekla više od 1,9 hiljada crnogorskih državljana i stranaca u radu na crno, nakon čega je, mjerama koje je preduzela, radno-pravni status regulisan za njih 755.
Predstavnici Inspekcije rada kazali su da su u 11 mjeseci obavili 6,13 hiljada inspekcijskih nadzora u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja, od čega preko 1,2 hiljade u djelatnosti trgovine, prenosi agencija Mina business.
“Za jedan broj zatečenih osoba-stranaca nije se moglo naložiti poslodavcu da im reguliše radni odnos u skladu sa zakonom, jer im je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) otkazalo boravak u Crnoj Gori. U tim slučajevima inspektori rada su sankcionisali poslodavca za učinjeni prekršaj”, rekli su iz Inspekcije rada.
Inspekcija je u tom periodu, kako se dodaje, izdala ukupno 2,74 hiljade prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 1,24 miliona eura zbog različitih prekršaja kvalifikovanih zakonima nad čijom primjenom obavljaju nadzor.
U Inspekciji smatraju da je u maloprodajnim objektima i trgovačkim lancima, u odnosu na druge nadzorne oblasti, stanje po pitanju angažovanja radne snage, odnosno zakonitosti zapošljavanja, relativno uredno.
“Međutim, zaposleni u toj djelatnosti su često uskraćeni po pitanju prava iz radnog odnosa, odnosno prava na odmor u toku dana, sedmični i godišnji odmor, neplaćeni prekovremeni rad, neplaćeni rad u dane praznika”, naveli su iz Inspekcije.
U cilju otklanjanja nepravilnosti i zaštite korpusa prava zaposlenih iz i po osnovu rada, Inspekcija rada preduzima raspoložive mjere u okviru svojih nadležnosti, mada je, objašnjavaju, utvrđivanje tih nepravilnosti otežano zbog straha zaposlenih od negativnih posljedica po njihov radni odnos kod poslodavca.
“Inspekcija rada je utvrdila nepravilnosti u nekoliko slučajeva i to u dijelu neodređivanja posrednika za vođenje postupka zaštite od mobinga kod poslodavca ili neobavještavanja zaposlenih o tome šta je mobing i kakva je procedura zaštite u takvim slučajevima. Takve nepravilnosti otklonjene su po ukazivanju inspektora rada”, objasnili su iz Inspekcije.
U ostalim slučajevima, s obzirom na to da se radilo o žalbi na mobing, ali bez ugroženog ili uskraćenog konkretnog prava iz i po osnovu rada, podnosioci inicijativa su upućivani na sudsku ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.